Biznis

ANALIZA SVJETSKE BANKE "Oni mogu da pomognu privredi u borbi s pandemijom"

Finansijski sektori zemalja Zapadnog Balkana su generalno stabilni, ali je neophodno pratiti trendove kredita i likvidnosti, jer je kovid-19 najozbiljnija prijetnja, globalno i lokalno, još od 2008. godine i globalne ekonomske krize.

ANALIZA SVJETSKE BANKE "Oni mogu da pomognu privredi u borbi s pandemijom"
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ocjena je to Svjetske banke, koja je u okviru novog redovnog ekonomskog izvještaja za ovu regiju sagledavala i ekonomski i socijalni uticaj pandemije na finansijski sektor.

Dok se zemlje u regiji bore s punim uticajem pandemije, olakšavajuća okolnost je da su im indikatori finansijskog sistema generalno dobri. Banke su, u cjelini, dovoljno kapitalizovane, likvidne i profitabilne, a indikatori se tokom vremena popravljaju – navodi se u bilješkama Svjetske banke koje se tiču ovog sektora.

Autori ovog izvještaja smatraju i da finansijski sektor može dosta toga da učini da pomogne u ublažavanju uticaja kovida-19 na realnu ekonomiju.

Pročitajte još

– Kratkoročno finansiranje od banaka da se premosti nedostatak sredstava i restrukturiranje zajmova za održive zajmoprimce, koji su ostali bez novca, može pomoći na ublažavanju uticaja krize, na prilagođavanju na novi ambijent poslovanja i, u konačnici, dati doprinos u stadiju oporavka. Tu kreditne linije i parcijalne kreditne garancije mogu osigurati dodatno finansiranje da se zdrava preduzeća održe u poslu i da se obnovi priliv kredita za jačanje investicija – ističu stručnjaci Svjetske banke.

U fazi oporavka, dodaju, izvoznici i firme integrisane u lance nabavke bi, takođe, imali koristi od prilagođenog finansiranja za izvoz, faktoringa i mehanizama osiguranja kredita.

– Mjere finansijskog sektora za pružanje podrške ekonomiji bi trebale biti široko zasnovane, transparentne i brze, uz vođenje računa o finansijskoj stabilnosti. Hitne mjere bi trebale biti vremenski ograničene i imati jasne izlazne strategije – navodi se, između ostalog, u dokumentu, uz upozorenje da će, istovremeno, prolongiran finansijski stres zahtijevati i mjere za prevenciju pojave rizika po finansijsku stabilnost.

Tako će Centralne banke i organi supervizije trebati intenzivnije da prate finansijsko stanje, naročito trendove kredita i likvidnosti.

Krediti domaćinstvima

Banke koje dominiraju u finansijskom sistemu u ovoj regiji primjenjuju tradicionalnije modele poslovanja finansirane uglavnom domaćom štednjom, u poređenju sa zemljama EU, a finansijsko posredovanje je malo zastupljeno.

– Istovremeno, ekonomije na Zapadnom Balkanu su male i otvorene, uz dominaciju stranih banaka u bankarskom sektoru, što ih čini osjetljivim na vanjske šokove. Na kraju 2019. godine rast kredita je bio pozitivan, pri čemu su krediti domaćinstvima rasli brže od kredita poslovnim subjektima, što zahtijeva blisko praćenje – navode iz Svjetske banke.

U svim zemljama regije naročito je postojan rast kredita domaćinstvima, podržan rekordno niskim kamatnim stopama, stabilnim kreditnim uslovima i snažnim povjerenjem potrošača. Do kraja prošle godine, neotplaćeni zajmovi domaćinstava u regiji su rasli prosječno devet procenata, dok je za poslovne subjekte to bilo šest procenata.

– Uz nastavak velikog rasta kredita domaćinstvima i dug rok otplate nenamjenskih zajmova u nekim zemljama, rizik i osjetljivosti traže posebnu pažnju – upozoravaju iz Svjetske banke.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije