Taj zaključak nameće se jer se ovi proizvodi kod nas i dalje u prodaji nađu bez uputstva za upotrebu na jednom od zvaničnih jezika u RS. Kupcima je poznavanje stranih jezika, tako, često jedini način da pročitaju kako da neke od tih kupljenih uređaja koriste.
Prije nekoliko dana sam kupio kombinovani mp3 plejer i punjač za automobil. Kada sam ga otvorio, uputstvo je bilo samo na engleskom i kineskom, a bez uputstva nisam znao kako treba da podesim uređaj da bi radio. Srećom, govorim engleski, ali pitam se šta da rade oni koji ga ne govore, a mislim da je to u prosjeku tako. I prije sam imao sličnih situacija – ispričao nam je svoje iskustvo jedan Banjalučanin.
U ovoj situaciji potrošači se nerijetko nađu i kada kupuju telefone, dok su inspekcije slične probleme pronalazile i kod električnih proizvoda, kao što su fenovi za kosu, ventilatori, kuhala za vodu i slično.
– U ovoj godini republička tržišna inspekcija je u maloprodaji izvršila oko 3.300 provjera deklaracija, posjedovanja garantnih listova i uputstava za upotrebu različitih vrsta proizvoda, poput odjeće, obuće, tehničkih proizvoda, gdje su u manjem broju slučajeva, oko jedan odsto, utvrđene nepravilnosti – kaže portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.
Zakonska obaveza
Kako objašnjava, zakonska je obaveza trgovca da potrošaču kod prodaje preda i dokumentaciju kao što su garantni list, sertifikati, spisak servisera, uputstvo za sklapanje i upotrebu, te upozorenja o mogućoj opasnosti pri upotrebi i slično.
– Sve to mora biti napisano jasno, vidljivo i čitko na jeziku jednog od konstitutivnih naroda koji je u službenoj upotrebi u RS. Obaveza uvoznika je da obezbijedi prevod deklaracije i prateće dokumentacije – dodaje Makivićeva.
Odgovornost
U praksi je to, međutim, često drugačije. Ne samo da uputstva ne budu prevedena na jezike koje mi govorimo, već su i prevodi na engleski jezik često toliko loši da su uputstva nerazumljiva i onima koji govore taj jezik. Tako nastaju različiti problemi potrošača, potvrđuju i u udruženjima za zaštitu potrošača u RS.
– To su vrlo često problemi sa tehničkom robom, pa se ljudi muče da je instaliraju, koriste se slikama i slično. Ali još veći problem je ako nemate potrebne prevode i uputstva za korištenje neke hrane, pa recimo ne znate da li može da vam šteti ili da li se može koristi u posuđu koje imate. Alergena može biti i u proizvodima koji nisu hrana, a vi ne znate da ih tu ima. Često nema prevoda za proizvode kao što su kreme, šamponi i slično. Kod nas je u svijesti i dalje normalno da nema prevoda, a da se odgovornost za to prebacuje sa trgovca na dobavljača i uvoznika, sa uvoznika na proizvođača i tako dalje. To je krug u kojem imamo u najmanju ruku obmanu potrošača, a često pretrpe i štetu – objašnjava izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić.
Nema kontrole uvoza
Zakonom nije propisana kontrola neprehrambenih potrošačkih proizvoda, kao što su mali kućanski aparati ili različite vrste tehničkih proizvoda prilikom uvoza. Zato tržišni inspektori u redovnim kontrolama u unutrašnjem prometu provjeravaju da li su na deklaraciji proizvoda iskazani svi obavezni elementi, te da li tehnički proizvodi posjeduju garantni list i drugu prateću dokumentaciju. Kada nađu nedostatake, nalažu njihovo otklanjanja, kažu u Inspektoratu RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu