Projekat „Kultura u prolazu“ održava se od 2018. godine u atrijumu Gradske uprave grada Banjaluka. Svakog drugog četvrtka u trajanju od jednog časa i to od 11 do 12 časova u multifunkcionalnom prostoru održavaju se različiti kulturni sadržaji.
Izložba Slobodana Rašića je zamišljena kao reprodukcija, odnosno print razglednica sa motivima Banjaluke. Razglednice je skupljao godinama, a pošto je fotograf oduvijek se zanimao za stare fotografije, te kako su ranije fotografi vidjeli grad. Razglednice koje je skupio većinom su nastale i slate poslije Drugog svjetskog rata, dok ima i onih koje su nastale i ranije.
Najviše sam se bazirao na razglednice posle Drugog svjetskog rata, jer mi je taj period blizak. Sedamdesete, osamdesete godine pogotovo, jer predstavljaju godine moje mladosti. Nije mi bio cilj da skupljam razglednice zbog kolekcionarstva, već jer su mi oduvijek bile veoma lijepe i interesantne. Izdate su čak i dvije knjige sa razglednicama iz Banjaluke. Godine 2004. izdavačka kuća iz Sarajeva objavila je knjigu „Radost Evrope“ gdje su bili gradovi u Bosni i Hercegovini, pa između ostalih i Banjaluka. Godine 2006. objavljena je knjiga razglednica Banjaluke do Drugog svjetskog rata – objasnio je on.
U svojoj kolekciji ima oko 70 razglednica, dok će oko 40 biti izloženo. Neke od njih su bile namijenjene za promociju Olimpijskih igara kada je izdavačka kuća Veselin Masleša između ostalih štampala i motiv Banjaluke
– Razglednice nose i mnoge priče sa sobom, uspomene. One su same po sebi predivne, pogotovo kada ih vidite u poštanskom sandučetu. Neko te obraduje, poželi ti nešto lijepo, javi se iz drugog mjesta. Sada je to dosta suhoparno, ljudi šalju poruke, razglednice su skoro nestale. Ne postoje više te navike, nema više tog međusobnog odnosa ljudi – rekao je Rašić.
Motiv Banjaluke kroz vrijeme mu je interesantan jer se Banjaluka mijenja i dobija novi oblik, te rado poredi današnji moderan grad sa gradom sa razglednica.
– Želim pokazati koliko je zapravo razglednica bila značajna u gradu u kojem živim. Svaki kiosk je imao stalak sa razglednicama. Najčešći motivi na banjalučkim razglednicama su ulice sa prepoznatljivim objektima, kao što su Ferhadija, tvrđava Kastel, hoteli Bosna i Palas, gradski park sa nekadašnjom fontanom koja je bila jedan od simbola grada, Gospodska ulica i drugi – kaže on.
Razglednice je ostavljao još od perioda kada je bio u vojsci i kada su se najčešće i pisale.
– Zainteresovale su me jer je izgled grada mijenja i lijepo je videti kako je to nekada izgledalo. Zanimljivo je da sam u doba koje je baš tamno, 90-ih godina kada sam se bavio ribolovom, nalazio razglednice u reci. Ljudi bi ih bacali i ja sam ih rado skupljao i stavljao u album. Nalazio sam ih i na buvljaku i kupovao, jer moj posao fotografa me je navodio da izoštrim oko i gledam kako je to neko nekada radio – objašnjava Rašić.
Kultura bliže građanima
Prostor u atrijumu Gradske uprave ponuđen je umjetnicima i kulturnim radnicima grada kako bi predstavili svoja umjetničko-scenska djela. Građani i zaposleni imaju priliku pogledati izložbe slikarskih radova, foto izložbe, predstavljanje književnih djela kao i muzičke sadržaje.
Na ovaj način kultura je približena građanima jer osim redovnih administrativnih usluga koje im se pružaju, mogu da dok čekaju neki dokument ili se nalaze u prolazu, uživati u kulturno umjetničkim sadržajima. Takođe, ovim projektom i studenti Akademije umjetnosti i učenici banjalučkih muzičkih škola dobili su šansu da imaju više javnih nastupa što je značajno radi njihove afirmacije i daljeg usavršavanja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu