Društvo

JUGONOSTALGIJA USRED EU Slovaci se čude kako je RASTURENA SFRJ, misle da je TITO BIO SRBIN

Najčešći je među sredovječnim stanovništvom, koje je mladost provelo iza gvozdene zavjese, a dobra stara Juga je za njih bila obećana zemlja i prozor u svijet.

JUGONOSTALGIJA USRED EU Slovaci se čude kako je RASTURENA SFRJ, misle da je TITO BIO SRBIN
FOTO: MILJAN KOVAČ/RAS SRBIJA
Kafe "Jadran" (Slovačka)
Da “jugonostalgičara” ima svuda širom bivše SFRJ, od Vardara do Triglava, poznata je stvar. Ali,  taj je “sindrom” zahvatio i EU, pogotovo istok Unije.

Slovačka je pravi pimjer za to, jer u ovoj zemlji nisu rijetki restorani i poslastičarnice sa imenima koja asociraju na bivšu Jugoslaviju, kao što su “Beograd”, “Jadran” ili “Split”. “Balkanski” sladoled je zvijezda među poslasticama, a u nekim kafanama možete zateći i Titovu sliku na zidu, ali i muzičare koji znaju “Marš na Drinu”, “Svilen konac” i morske hitove iz osamdesetih.

Foto: Miljan Kovač/RAS Srbija
Foto: Miljan Kovač/RAS Srbija

Miljan Kovač, nezaposleni novinar iz Gradiške, slovačke je jugonostalgičare upoznao jer je nekoliko mjeseci živio u ovoj zemlji i radio u fabrici televizora u malom gradu Šurani.

Slovaci su dobri i susretljivi, a jezici su nam slični, tako da sam tamo stekao prijatelje iako ne govorim slovački. Oni i danas poštuju nas “Jugoslovene”, bez obzira na naciju, i ne mogu se načuditi kako smo uspjeli da rasturimo i uništimo tako dobru i lijepu zemlju. Kada su naši ljudi počeli dolaziti u Slovačku u potrazi za poslom, za Slovake je to bio pravi šok. Ne mogu vjerovati da pored svih resursa naša privreda propada – kaže Miljan.

Pročitajte još

U gradu Nove Zamki, koji je središte istoimene pokrajine, a veličine je Banjaluke, te u susjednim Šuranima upoznao je, kaže, dosta jugonostalgičara, koji koriste svaku priliku da započnu razgovor o ljetovanjima na Jadranu, “jugoslovenskim” farmerkama i dinaru, te slavnim Titovim partizanima, koji su za njih i danas pojam antifašizma i hrabrosti.

Jedan od obožavalaca stare Juge je i Joža Horvat, ugostitelj iz Šurana. Mada njegovo ime neupućenima može zvučati kao da je doseljenik sa Balkana,  on je tipični Slovak starosjedilac. Joža je u ovoj zemlji često ime, a Horvat ubjedljivo najčešće prezime.

Joža je vlasnik kafane Stanični hoistint, pored autobuske stanice u Šuranimama, nedaleko od spomenika antifašistima. Počasno mjesto na zidu kafane zauzima Titova slika.

Joža zna ko je Tito; to je u Slovačkoj stvar opšte kulture, ali kao i mnogi njegovi sunarodnici, bio je ubijeđen da je Josip Broz – Srbin!

Foto: Miljan Kovač/RAS Srbija
Foto: Miljan Kovač/RAS Srbija
Miljan i Joža

– Znam šta se dešavalo u Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji. Među Hrvatima je bilo jako puno ustaša, ustaše su stvorile Nezavisnu državu Hrvatsku i osnovale logor Jasenovac, gdje su ubijali Srbe, Jevreje i Rome. A Tito je bio vođa antifašista i branio je te narode. Ne mogu vjerovati da je on bio Hrvat po ocu, a Slovenac po majci – čudi se Joža biografiji svog imenjaka.

Joža je odlično informisan i o jugoslovenskim ratovima devedesetih, a i o predratnim prilikama zna ponešto, jer je sedamdesetih i osamdesetih 10 godina ljetovao u Makarskoj.

– Divno more, divni ljudi, prava uživancija je bila. Ali, sad to više nije isto, kad nema Jugoslavije. Otišao sam jednom poslije rata u Makarsku i zapanjio sam se! Nasred ulice slika Ante Gotovine. Ja im kažem, ljudi, pa ovog gone za ratne zločine, što će vam slika zločinca! Imao sam zbog toga mnogo neprijatnosti. Ustvari, jedva sam izvukao živu glavu – žali se Joža.

Foto: Miljan Kovač/RAS Srbija
Foto: Miljan Kovač/RAS Srbija
Pravoslavna crkva

Braća po antifašizmu

Slovačka je puna deklarisanih antifašista i spomenika antifašizmu, mada Slovaci u šali sami za sebe kažu da su imali “specifičnu istoriju” u Drugom svjetskom ratu i da su “digli ustanak protiv fašista, čim su fašisti otišli iz zemlje”.

U Drugom svatskom ratu na tlu današnje Slovačke je još 1939. osnovana marionetska fašistička Republika Slovačka, ili kako je u nekim spisima zovu Nezavisna Država Slovačka, koja je služila zloglasnom Trećem Rajhu. Kvislinšku Slovačku je priznalo svega desetak država, među kojima i NDH.

U ljeto 1944. slovački antifašisti su digli ustanak, ali je on nakon dva mjeseca ugušen.

– Jedan od razloga što se Slovaci dive Jugoslovenima jeste antifašistička partizanska istorija – objašnjava Miljan Kovač.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije