Bez obzira što će mnogi od njih pomisliti da je to neopravdano, to je značajno upozorenje. Kada ne postoji adekvatna sankcija, kada ne postoji odgovor javnog mnijenja, onda je jako dobro da se u u izvještaju jedne ozbiljne institucije kao što je Stejt department poimenice pominju pojedini političari. Nikad veći broj imena – istakla je ona.
Smatra da institucionalnog odgovora nema.
– Zato su se imena našla u Stejt departmentu. Naglašavam značaj jačanja državnih institucija. Nažalost, brojne državne institucije su jako slabe a razlog za to nije samo odgovornost HDZ i SNSD koji su već dugo na vlasti u BiH. Odgovornost za to snose i oni koji su s njima dijelili vlast u proteklih 20-ak godina – kaže Jurišić.
“Idemo dalje”
Kada je riječ o izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske Jurišić kaže da, ukoliko zakon bude usvojen “idemo dalje”.
– Borićemo se dalje. To znači da ide javna rasprava od koje ne očekujem ništa. Ovaj zakon će, ako u konačnici bude usvojen, svoju sudbinu doživjeti na Ustavnom sudu BiH. Prije toga, žestoka bitka oko ovog zakona će se voditi do njegovog prijedloga koji može i ne mora biti usvojen za šest mjeseci – poručila je.
Navodi da je izvjesno da SNSD, uključujući njegove partnere u vlasti, ima većinu za usvajanje ovog zakona.
Jurišić podsjeća da smo posljednje velike proteste u BiH vidjeli 7. februara 2014. godine.
– U Banjaluci to su bili protesti zbog ubistva Davida Dragičevića. Nakon toga, javno mnijenje već nekoliko godina šuti oko puno važnijih pitanja. Ljudi ne odlaze iz BiH samo zbog ekonomske sigurnosti već zbog političke destabilizacije. Zabrinuta sam ako i dalje postoji svijest o tome kako je bitno gdje ćete mirno leći, a ne što ćete reći. Dakle, ukoliko je na snazi ta stara poslovica onda smo u problemu – mišljenja je ona.
Represivno prema kritičarima
Smatra da su u Republici Srpskoj represivno krenuli prema svojim kritičarima i neistomišljenicima zato što im očigledno smetaju.
– Očigledno jako smetaju i vlast je postala osjetljiva i svi se pitaju šta se to događa. Mislim da ćemo u narednih nekoliko mjeseci vidjeti kakve su posljedice i čemu toliki strah od novinara, novinarske zajednice i slobode javne riječi – rekla je.
O napadu na aktiviste “Bh. povorke ponosa” u Banjaluci kaže da je strašno to što se dogodilo.
– Oni su uputili krivične prijave i mene su u kapacitetu zamjenice ministra za ljudska prava informisali da imaju utisak da je policija znala tačno šta će se dogoditi. Moj je utisak da ne bi bilo ovakve reakcije da nije bilo zabranjeno okupljanje. Nije bilo riječ o takvom događaju koji je zahtijevao zabranu. To će oni preispitati. Drugo, da li policija uradila dovoljno da ih zaštiti i treće, ko je dojavio ovim nasilnicima s obzirom da je lokacija bila tajna. Pokrenuće krivične prijave protiv najviših dužnosnika Republike Srpske. Očigledno se vrijednosti koje dijele gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i premijerka Republike Srbije ne podudaraju. Inače ne bismo imali ovakav ishod. Ne možete da vjerujete koliko su se stvari pogoršale u odnosu na prošlu godinu – istakla je.
Navodi da, povodom ovog nemilog događaja, nažalost nismo imali reakciju Vijeća ministara.
Žene u politici
– Ono što je meni jako značajno da su se oglasili i ministar i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice jer to je resorno ministarstvo – kazala je.
Jurišić ističe da je zakonska obaveza prisustvo 40 posto žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
– Mi smo još uvijek daleko od toga na svim razinama vlasti. Trebaće puno bitke, ali ja mislim da su žene u velikoj mjeri osviještene – mišljenja je Jurišić.
Navodi da preporuke ombudsmana za ljudska prava nisu obavezujuće.
– Izmjene i dopune zakona o ombudsmana kojima bi se dala jačina preporukama, uz propisanu sankciju za njihovo neprovođenje bi bilo jako korisno – rekla je.
Registar izbjeglica
Naglašava da je registar izbjeglih i raseljenih lica jedan od važnijih prioriteta.
– Što se tiče Aneksa 7 nekad ljudi kažu zar ne treba staviti tačku. Ne, ne treba, zato što ne pričamo više samo o izbjeglicama i raseljenim licima. Mi govorimo o povratnicima i njihovim pravima na zapošljavanje, zdravstveno, socijalno, penziono osiguranje i na sva prava koja oni trebaju imati – dodala je Jurišić.
Na pitanje koliko kolektivnih centara imamo u BiH, Jurišić odgovara:
– Prema posljednjoj evidenciji riječ je o 91 kolektivnom centru uključujući i alternativne smještaje. 2024. godine je planirano da se zatvori još 47 lokacija. Sveukupan broj osoba u tim kolektivnim centrima je 2.494.
Kaže da bi se jako zabrinula da je na mjestu gradonačelnika Neuma, prenosi Avaz.
– Da neko 10. juna prošle godine, mislim da je to bio prvi dan Ramazanskog Bajrama, neko na džamiji i objektima oko džamije ispiše slovo U i Hrvatsko vijeće obrane. To je 27 godina poslije rata potpuno neprihvatljivo na bilo kojem, a pogotovo na vjerskom objektu, a pogotovo u povratničkom mjestu – zaključila je.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu