Stručnjaci savjetuju zaštitu povrća na otvorenom i plastenicima fungicidima insekticidima. Zbog povećanih ulaganja, a smanjenih prinosa, cijene pojedinih poljoprivrednih proizvoda već su trostruko veće u odnosu na isti period prošle godine.
Visoke temperature i kiše, koje se smjenjuju, omogućile su razvoj biljnih bolesti i štetočina te drastično povećale troškove proizvodnje.
Radoslav Maksimović iz Crnjelova strahuje da neće uspjeti da vrati uloženo, jer će ovogodišnji prinosi, zbog loših vremenskih uslova, biti značajno umanjeni.
Ima plamenjače, pauka, grinja, bijele leptiraste vaši. Pojavljuju se i neke nove bolesti. Mora se svaka dva-tri dana prskati. I pitanje je koliko će to biti efikasno. Taman kad zaštitimo biljke od jedne bolesti pojavi se druga. Daj bože da ne završimo sezonu sa gubicima – kaže povrtar.
I Ivana Krsmanović ne izlazi iz plastenika. Pokušava spasti što se spasti može.
– Trips se pojavio na paprici, a ima i mnogo insekata. Prskali smo pa je zbog visokih temperatura sve isparilo. Sad se mora opet. A košta mnogo. I kad se sve sabere, nigdje nas nema. Sabirali smo – najlon za plastenik, hemija, prihrana. I u banku pa se zaduži, a kako ćeš vraćati to sam bog zna – kaže starica.
Smjena sunca i kiše i povećana vlaga pogoduju razmnožavanju fitopatogenih gljivica, a gljivična oboljenja napadaju i biljke oštećene u nevremenu.
Treba djelovati na vrijeme, naročito u plastencima na kojima je pokidana zaštitna folija.
Agronom Vanja Nestorović savetuje da se biljke obavezno tretiraju sa fungicidima i insekticidima.
– Bez obzira što se vrijeme stabilizuje imaćemo određen broj biljaka koje se neće moći oporaviti, koje će odbacivati cvijet i plodove. Iako štete neće moći biti izbjegnute, one mogu biti umanjene primjenom agrotehničkih mjera – kaže Nestorovićeva.
Zbog mehaničkih oštećenja, izazvanih gradom, povrtarske kulture izložene su napadu truleži i plamenjače. Posljedice grada nanijele su štetu proiozvođačima rane lubenice. Vreža se jako dobro regeneriše, ali plodovima sa dubljim oštećenjima nema pomoći.
Iako je Semberija nadaleko poznata po proizvodnji lubenice i dinje, nevreme je učinilo svoje, pa su prinosi smanjeni čak i do 50 odsto.
Skupa proizvodnja, a smanjeni prinosi odrazili su se i na cijenu povrtarskih i voćnih kultura. Kilogram kupusa na bijeljinskoj zelenoj pijaci je 1,5 KM, tikvice 2 KM, paradajz od 2 do 3 KM, mrkva 3 KM, krastavci su 1 do 2 KM, kilogram blitve i kelja košta 3 KM. Skuplje su i kajsije, breskve koje se prodaju po cijeni od 1,30 do 2 KM. Agroekonomista Risto Arsenović kaže da su cijene povrća sa stanovišta proizvođača, a imajući u vidu ulaganja, realne.
– I sa povećanjem cijena od 30 do 50 odsto proizvođači neće moći računati na zaradu. A s druge strane, imajući u vidu nisku platežnu moć stanovništa i opštu ekonomsku situaciju, kupci će ispaštati. Tako da niko neće biti zadovoljan godinom – upozorava Arsenović.
Kupce brinu poskupljenja
Kupce brine da se veliki talas poskupljenja tek sprema i da će izvući najdeblji kraj.
– Žao mi je poljoprivrednika koji ulažu mnogo para i truda da proizvedu povrće i voće, pa im neka nepogoda to odnose. Ali ja sam penzionerka i nažalost ne mogu da gledam uvijek kvalitet, te kupujem ono što mogu u skladu sa svojim skromnim primanjima. Ipak, nastojim da uvijek prednost dam domaćim proizvodima, a ne uvezenim. Bez obzira na nevolju koja ih je zadesila, ne bismo trebali da ceh platimo mi, kupci – kaže Bijeljinka Mirka Savičić.
Semberski poljoprivrednici povrće i voće prodaju i posredstvom zadruga i otkupljivača koji ovu sirovinu dalje prodaju fabrikama u drugim krajevima BiH, trgovačkim lancima, ili izvoze u inostranstvo. Zbog prinosa koje su umanjili obilne padavine, olujni vjetar, led, te biljne bolesti, već strahuju da neće moći ispoštovati ugovorene obaveze prema prerađivačima, pa će posljedice trpiti svi u lancu proizvodnje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu