Politika

DA LI JE PREKORAČIO OVLAŠTENJA Dilberović: Reforma Ustavnog suda BiH samo uz izmjenu Ustava

Prijedlogom zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH prethodno biranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ponovo će se 6. jula naći na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH.

DA LI JE PREKORAČIO OVLAŠTENJA Dilberović: Reforma Ustavnog suda BiH samo uz izmjenu Ustava
FOTO: DIREKCIJA ZA EVROPSKE INTEGRACIJE BIH

Za tu sjednicu je, između ostalog, priloženo i mišljenje Direkcije za evropske integracije BiH, koju vodi kadar SDA Edin Dilberović. Po pravilu, Direkcija treba da kaže da li je neki prijedlog zakona usklađen ili ne s pravnom tekovinom EU i da se njihovo mišljenje na tome završi. Međutim, Dilberović je ovaj put otišao korak dalje, iako je naveo da materija koju reguliše zakon nije regulisana pravno obavezujućim izvorima prava EU i da nije moguće dati ocjenu usklađenosti.

On se upustio u analizu samog teksta zakona, uz izgovor da je riječ o „materiji čije rješavanje predstavlja jedan od ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a koje BiH treba da realizuje u procesu pridruživanja“. Postavlja se pitanje da li je Dilberović u pravu ili je prekoračio ovlaštenja direktora DEI.

U svakom slučaju, on navodi nekoliko argumenata protiv usvajanja zakona u žargonu poznatog kao zakon o zamjeni stranih sudija Ustavnog suda BiH domaćim, tvrdeći da je uočio određene nejasnoće i nedorečenosti.

Naime, tekst Prijedloga zakona niti jednim članom ne tretira pitanje izbora sudija Ustavnog suda BiH prethodno biranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, tj. medunarodnih sudija, što čini sam naziv Prijedloga zakona neadekvatnim – tvrdi Dilberović.

FOTO: Klix/Screenshot
FOTO: Klix/Screenshot
Ustavni sud BiH

Prema njegovim riječima, predlagač kao predmet ovog zakona, izmedu ostalog, propisuje proceduru biranja domaćih sudija Ustavnog suda BiH „prethodno biranih od strane predsjednika Evropskog suda“.

Pročitajte još

– S obzirom da trenutna procedura biranja domaćih sudija Ustavnog suda BiH, propisana Ustavom BiH i Pravilima Ustavnog suda BiH, ne predviđa njihovo prethodno biranje od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, nejasno je da li predlagač ovim prijedlogom nastoji da uvede potpuno novu proceduru biranja domaćih sudija. Zatim, uočeno je da predložena procedura izbora domaćih sudija na način da ih bira Predsjedništvo BiH, a potvrđuje Dom naroda PSBiH, s tim da ih mora biti ukupno tri (dva sa teritorije FBiH i jedan iz RS) i da moraju biti iz različitih naroda, bitno odstupa od načina kako je to predviđeno Ustavom BiH i Pravilima Ustavnog suda BiH – smatra Dilberović.

Poručuje da Ustav BiH izričito nije predvidio mogućnost donošenja zakona kojim bi se uredilo bilo koje pitanje koje se tiče Ustavnog suda BiH. Na osnovu toga zaključuje da reforma Ustavnog suda BiH nije moguća bez izmjene Ustava.

– Jedinu zakonodavnu mogućnost koju Ustav BiH predviđa u kontekstu uređenja Ustavnog suda jeste nadležnost Parlamentarne skupštine BiH da zakonom uredi drugačiji način izbora stranih sudija od trenutnog, koji podrazumijeva biranje od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH. Navedeno implicira da je zakonom moguće samo mijenjati proceduru izbora međunarodnih sudija u sastav Ustavnog suda BiH, ali ne i prestanak njihovog mandata – zaključuje Dilberović u mišljenju DEI BiH.

Podsjećamo, ovaj zakon, koji su zajedno predložili SNSD i HDZ, jednom je dobio negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, ali poslanici Predstavničkog doma nisu prihvatili negativno mišljenje, te je od Ustavnopravne komisije zatraženo da se ponovo izjasni.

Inače, zakon predviđa da se umjesto trojice međunarodnih sudija biraju državljani BiH, i to tako što dvojici iz FBiH i jednog iz RS imenuje Predsjedništvo BiH, a potvrđuje Dom naroda.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije