Svijet

Kako će vakcina promijeniti raspored moći među silama: Jedni imaju i ne daju, drugi daju i ucjenjuju

Pandemija je znatno pogoršala globalnu podjelu na osi sjever-jug.

Kako će vakcina promijeniti raspored moći među silama: Jedni imaju i ne daju, drugi daju i ucjenjuju
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Bogate zapadne države sve brže se kreću ka imunitetu stada, dok većina Afrike, Azije i Latinske Amerike čeka na obećane doze vakcina.

Samo mali broj zemalja proizvodi sopstvena cjepiva protiv korona virusa, a ostatak svijeta zavisi od njih.

Ovo podiže strah od novog geopolitičkog poretka – onog u kojem se odnosi određuju asimetrijom u ponudi i potražnji vakcina.

FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA

Već postoje snažne indikacije da su oni koji nemaju dovoljno vakcina ranjivi na diplomatske pritiske. Rusija i Кina počele su da isporučuju vakcine u zamjenu za povoljne spoljnopolitičke ustupke, kao i Izrael. Zapadne zemlje su u međuvremenu usredsređene na sopstvene programe vakcinacije, sa vrlo malo isporuka siromašnijim zemljama.

Za one koji ne proizvode cjepiva, uvijek postoje tržišta na kojima ih mogu naći. Evropska unija je prevazišla početne prepreke u snabdijevanju i počela da dijeli milione doza između svojih 27 članica.

Izrael, umjesto da uposli svoju veliku farmaceutsku bazu, uvezao je milione doza Fajzerovih cjepiva i primjenio ih brzo i efikasno. I, uprkos tome što nema domaće proizvodne kapacitete, Кanada je sada treća po stepenu vakcinacije, iza Velike Britanije i Amerike. Slična je situacija u Кataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu.

Međutim, ove uspješne priče uglavnom su ograničene na postojeće trgovinske odnose između bogatih i industrijski naprednih ekonomija. Stope vakcinacije u većini drugih zemalja i dalje su veoma niske i to je rezultat ograničenja snabdijevanja. Zakoni o intelektualnoj svojini i infrastrukturna ograničenja znače gotovo potpunu monopolizaciju proizvodnih kapaciteta u malom broju zemalja i hijerarhiju u kojoj šačica neproizvodnih zemalja dobija prioritet, dok u drugima vlada nestašica.

Da bi prevazišla ove izazove, Svjetska zdravstvena organizacija osnovala je KOVAКS, inicijativu za koordinaciju istraživanja vakcina i dozvola proizvodnje kako bi se zagarantovala poštena i nepristrasna distribucija širom svijeta. Međutim, do danas je kroz ovaj zajednički napor distribuirano vrlo malo vakcina. Umjesto toga, suočene sa nestašicom, EU i Amerika uvele su ograničenja na izvoz vakcina.

Ali dok su Amerika, Кanada i Evropa i dalje fokusirani na sopstvene programe vakcinacije, drugi proizvođači spremni su da iskoriste globalnu potražnju i iskoriste sopstvene zalihe kao diplomatski instrument.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Кina i Rusija su se aktivno angažovale u “vakcina diplomatiji”, povezujući izvoz vakcina sa ustupcima i povoljnim geopolitičkim rekonfiguracijama. U februaru je Rusija posredovala u oslobađanju izraelskog državljanina zarobljenog u Siriji u zamjenu za izraelsko finansiranje vakcina Sputnjik V namenjenih Siriji. Rusija je na sličan način snabdijevala vakcinama zemlje centralne i istočne Evrope, približavajući ih svojoj orbiti, piše Forin polisi.

Кina je proglasila njene vakcine Sinovak i Sinofarm za “globalno javno dobro“ i počela da ih isporučuje u skoro 100 zemalja, u mnogim slučajevima bez ikakvih troškova. U međuvremenu, novi podaci ukazuju na to da je Кina zahtijevala promjene u stavu Paragvaja prema Tajvanu i uspješno izvršila pritisak na Brazil da otvori svoje 5G tržište za Huavej kao preduslove za pošiljke vakcina, prenosi Blic.

Pročitajte još

Ukoliko nastave da uspješno koriste prilike koje im se prižaju, Rusija i Кina će vjerovatno značajno ojačati svoje pozicije. Indija, takođe, kada prevaziđe razarajući drugi talas. Ako revakcinacija ne bude potrebna više od jednom u nekoliko godina, onda svijet vjerovatno neće vidjeti značajnu geopolitičku preraspodjelu moći. Ali ako bude potrebna jednom godišnje, kao što upozoravaju epidemiolozi, to bi moglo da dovede do velikih promjena.

Geopolitička zavisnost se tipično manifestuje kroz pružanje vojnih instrumenata – poslovi sa oružjem, vojne baze i sporazumi o kolektivnoj bezbjednosti. Tokom Hladnog rata, na primjer, ogromne količine oružja i trupa slivale su se na globalni jug dok su se Amerika i Sovjetski Savez takmičili ko će da “zgrabi” više država-klijenata i dok su te države-klijenti oportunistički tražile najizdašnijeg pokrovitelja.

Iako se ova praksa od tada smanjila, ona i dalje postoji. U takvom poretku Amerika je i dalje na vrhu, podržana od strane brojnih saveznika. Rusija dominira u malom regionu “satelita”, a Kina se sve više bori za svoje mjesto.

Na globalnom farmaceutskom tržištu stvari izgledaju potpuno drugačije. Iako je i tu glavni igrač, Amerika se suočava sa nekoliko potencijalnih rivala. U Zapadnoj Evropi, Njemačka i Velika Britanija imaju nesrazmjeran uticaj, kao i Rusija u svojim bivšim sferama uticaja, Centralnoj i Istočnoj Evropi. Кina i Indija imaju ogromne proizvodne kapacitete i, što je najvažnije, dominiraju izvoznim tržištima van Zapada. I, uprkos tome što je relativno mala regionalna sila, Izrael takođe ima veliki uticaj kao jedan od vodećih dobavljača generičkih lijekova.

Ako potražnja za vakcinama dugoročno ostane velika, takmičenje među ovim državama da postanu dominantni dobavljači na svetu rezultiraće sasvim drugačijim globalnim odnosom snaga od onog koji poznajemo.

Prihvati notifikacije