Kultura

"KAKO JE HITLER DOŠAO NA VLAST" Kapitalno djelo Marka Mazovera daje odgovore na ključna pitanja

Mark Mazover, između ostalog, odgovara na nekoliko ključnih pitanja: kako je Hitler došao na vlast, kako je učvrstio svoj poredak u Njemačkoj i kako je zavladao u najvećem dijelu Evrope.

"KAKO JE HITLER DOŠAO NA VLAST" Kapitalno djelo Marka Mazovera daje odgovore na ključna pitanja
FOTO: ARHIVA/RAS SRBIJA

Nedavno se u izlozima knjižara pojavila knjiga “Hitlerovo Carstvo” Marka Mazovera koja slovi za kapitalno djelo moderne istoriografije.

Riječ je o studiji renomiranog savremenog istoričara o nacističkoj vladavini u okupiranoj Evropi. Ukratko, na blizu 700 strana, Mazover prati evropsku i svjetsku istoriju od Hitlerovog dolaska na vlast i okolnosti koje su omogućile njegov uspon pa sve do sloma nacizma i posljedica koje su njegovi imperijalni pohodi ostavili na savremene evropske tokove.

Svjetska kritika govori da je riječ o jednoj od najvažnijih knjiga o vremenu Hitlera i nacizma te da je utemeljena na novim izvorima i na lucidnim analizama tokova moderne evropske istorije, a prijemčivo pisana, zapravo snažna i upečatljiva istorijska priča o dobu koje je promenilo sudbinu Evrope i svijeta. Odnosno, “istoriografska sinteza, koja se čita kao uzbudljiv roman zasnovan na proverenim činjenicama i istinitim događajima”.

Na stranicama ove knjige, između ostalog, Mazover odgovara na nekoliko ključnih pitanja: kako je Hitler došao na vlast, kako je učvrstio svoj poredak u Njemačkoj i kako je potom zavladao u najvećem dijelu Evrope? Šta je odlučilo ishod Drugog svjetskog rata? Kako je osmišljen i sproveden Holokaust? Kako je izgledao svakodnevni život u okupiranoj Evropi? Zašto je Hitler bio opsjednut Istokom?

Negdje u završnici knjige Mazover, između ostalog, piše: “Albert Šper je svjedočio kako je krajem jula 1943, nedugo nakon pada Musolinijeve vlade, Hitler sjedio u čajdžinici u svom istočnopruskom štabu s grupom svojih političkih savjetnika i visokih generala, kad je general Alfred Jodl iznenada prekinuo razgovor: “Kad malo razmislim, fašizam se prosto rasprsnuo kao mjehur od sapunice”. Šok i muk koji su uslijedili pokazali su kako je ova pomisao zvučala prisutnima. Samog Musolinija je jedan nervozni italijanski fašista podsjetio upravo u isto ovo vrijeme da je “država fašistička samo zato što Vi želite da takva bude, jer ste Vi izdali dekrete koji su je pretvorili u fašističku državu i iznad svega zato što ste Vi u njenom centru”. Ovo je važilo i za nacizam, naravno, iako su 1945. godine, i nekoliko godina kasnije, rijetki bili nacisti koji u to nisu vjerovali i koji su smatrali da mogu nastaviti da se bore za nacionalsocijalizam možda čak i da ga poboljšaju – bez Firera. Naposlijetku su i oni u najvećem broju slučajeva shvatili da je s njemačkim porazom nepovratno propao i Novi poredak. Ali nijedan politički poredak ne počinje ni od čega. A posleratna Evropa – tako nestrpljiva da proglasi svoj raskid s prošlošću – bila je za nju vezana na više načina no što je htjela da prizna.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije