U svijetu je do sada od korona virusa zaraženo gotovo 111 miliona ljudi, od kojih je bitku za život izgubilo gotovo 2,5 miliona osoba. Pandemija je potpuno promijenila životne navike građana, zatvorila granice, putovanja su prekinuta, a druženja svedena na minimum, maske su postale svakodnevnica, a zagrljaji sa prijateljima ili poznanicima daleka prošlost.
Pandemija je pokazala i humanu stranu mnogih građana – od poklanjanja plata, preko kupovina zaštitnih maski, dezinfikacionih sredstava, pa do pomoći pri čišćenju zgrada i stanova i dijeljenja namirnica onima kojima su najpotrebnije.
Na godišnjicu pandemije, Srpskainfo je pitala političare koji su bili zaraženi korona virusom s čime su se najteže nosili i koju su pouku izvukli iz cijele situacije?
Poslanica SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać koja se među prvim političarima u Srpskoj zarazila ovim opakim virusom kaže za Srpskainfo da joj najteže pada činjenica da se mnogi građani nisu uspjeli izboriti sa pandemijom.
– Najteže mi je pao gubitak nekih kolega i uopšte građana koji su prerano otišli sa ovoga svijeta. Niko nije očekivao da će smrtnost biti toliko velika. Danas, godinu dana kasnije, vidimo da je virus učinio veliku štetu u cijelom svijetu – ističe Bursaćeva.
Ona dodaje da je pandemija samo potvrdila koliko su ljudska bića u suštini ranjivi i da nemaju odgovor na sve prijetnje koje ih mogu zadesiti. S druge strane, kako dodaje ona, još jednom se potvrdilo koliko je medicina moćna nauka, ali da, na žalost, nije svemoćna.
Na pitanje šta joj je nedostajalo u proteklih godinu dana Bursaćeva ističe nedostatak slobode kretanja i provođenje nekih aktivnosti koje su se prije pandemije podrazumijevale.
– Podrazumijevalo se da možemo da idemo na koncerte, sportska događanja, putujemo i slično, ali je to sve zaustavljeno. Saznanja da si neke stvari uzimao zdravo za gotovo i da ne možeš upravljati svojim životom na način na koji želiš jeste nešto što najviše plaši – kaže Bursaćeva.
Ona dodaje da joj je pandemija, kao i mnogi građanima, poremetila brojne privatne i poslovne obaveze. Otkriva da je prošle godine radila na projektu vezanim za njenu doktorsku disertaciju, ali je to morala da obustavi zbog pandemije.
– Sav prethodni višemjesečni napor, rad i trud su preko noći propali- kaže Bursaćeva.
Dodaje da je pandemija zasigurno usporila i neke političke aktivnosti. Podsjeća da je prošle godine bila izabrana za potpredsjednicu Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope što joj je otvaralo mogućnost da ostvari mnogobrojne diplomatske kontakte. Međutim, zbog pandemije sastanci su održavani online, a putovanja odgođena.
Bursaćeva ističe da nas je pandemija naučila mnogo toga, te da se nada da smo se svi dovoljno osvjestili da počnemo više pažnje pridavati nauci i struci posebno kada je u pitanju javno zdravstvo i događaji i okolnosti koje direktno utiču na zdravlje i život ljudi.
– Tu nema mjesta improvizaciji. Moramo se oslanjati na struku i nauku. Nadam se da je većina stanovništva postala svjesna gdje leže odgovori na krupne izazove, a to su struka i nauka – zaključuje Bursaćeva.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i lider PDP Branislav Borenović, koji je zbog korona virusa kratko vrijeme proveo i u bolnici, ističe da je pandemija samo potvrdila ono što svi sami sebi uvijek kažemo kad smo bolesni, a to je da je zdravlje najbitnije i da zaista nema ništa vrjednije i preče od toga.
– Najteže je bio taj period kada sam imao koronu i to na samom početku izborne kampanje, mnogo posla, planova… i odjednom upala pluća, bolnica, sve staje, spor oporavak, baš težak period sa puno neizvjesnosti, nelagode i brige. Onda dan za danom čujete imena znanih i neznanih ljudi koji su izgubili život, mnogo dragih ljudi, prijatelja koji su “otišli”, da je to postala jedna surova i užasna svakodnevnica – prisjetio se Borenović.
Na pitanje šta mu najviše nedostaje u odnosu na period prije korone, Borenović ističe da je to osjećaj slobode kretanja, opuštenosti i organizovanja života bez opterećenja s kim i kako se možete ponašati, razgovarati, družiti…
On dodaje da je pandemija uticala na pomjeranje ili čak i odustajanje od mnogih planiranih aktivnosti, ne samo u njegovom slučaju, već je istu sudbinu doživjelo mnogo građana.
– Osjetila se značajna društvena otuđenost, ali i opasnost da sve “stane”. Ljudi su se povukli u svoje mikro zajednice i jako je složeno raditi u takvim uslovima, vrlo često prepušteni slobodnim tumačenjima, bombardovani ogromnom količinom informacija, mislim da je to itekako uticalo na cijelo društvo. U moru dostupnih vijesti ljudima je teško bilo razdvojiti bitno od nebitnog, korisno od štetnog – ističe Borenović.
On je uvjeren da će pandemija biti nauk za buduća vremena. Prema njegovim riječima, teško će se ova iskustva zaboraviti. Borenović ističe da će vanrednih situacija biti sve više i da zaslužuju djelotvoran odgovor i posebnu pažnju.
– Zato moramo biti spremni jer ko zna šta turbulentna buduća vremena u oblasti zdravstvenih, epidemioloških, ali i seizmoloških ili klimatskih, mogu donijeti, pored nama uvijek prisutnih političkih i ekonomskih izazova – ističe Borenović.
On kaže da u moru negativnih stvari, treba izdvojiti i one pozitivne, a to je da je pandemija pokazala da imamo dobre ljude koji se nalaze u institucijama sistema.
– Nevidljivi su, a vrijedni, pažljivi, odgovorni i tek ih primjetimo kad je muka. U ovom slučaju to su zdravstveni radnici na prvoj liniji fronta u Covid odjeljenjima, u skafanderima i sa velikim maskama. To su zaista heroji, jednako posvećeni prema svakom pacijentu, što sam se lično uvjerio. Žao mi je što ih ne mogu ni na ulici prepoznati da im se posebno zahvalim, ali ostaje naša zajednička obaveza da stvaramo pošteniji sistem vrijednosti u kojima će ti dobri ljudi imati bolje plate i uslove za život. Sve ovo što se dešavalo i dešava tokom korone me nekako i obavezuje da ne odustajemo u stvaranju pravednijeg i dostojanstvenijeg društva- poručuje Borenović.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i banjalučki advokat Milan Petković ističe da ga je korona na neki način uozbiljila jer je postao svjestan da čovjek nema uvijek kontrolu nad nekim važnim životnim stvarima.
– Da nas je neko prije nešto više od godinu dana pitao da li je moguće da nećemo moći putovati iz grada u grad ili iz države u državu, te da ćemo svakodnevno nositi maske, vjerovatno bi to smatrali nekom naučnom fantastikom. Međutim, to se desilo i veoma brzo smo to prihvatili kao sastavni dio našeg života. Svima nam je nekako postalo normalno da ne putujemo, da se ne pozdravljamo na način kako smo navikli ili da držimo distancu i slično. Jednom rječju shvatili smo koliko je čovjek mali u odnosu na virus – ističe Petković.
Na pitanje šta mu najviše nedostaje iz perioda prije korone, Petković na prvo mjesto ističe bliskost sa ljudima, odnosno činjenicu da smo u proteklih godinu dana morali da se odreknemo našeg tradicionalnog načina pozdravljanja sa dragim ljudima, prijateljima, rođacima ili poznanicima.
– Ne možemo da se veselimo kao što smo se veselili, da idemo na svadbe, krštenja, slave i sve ono što je karakteristično za nas na ovim područjima. To svima nedostaje, kao i putovanja, odnosno sam onaj osjećaj da si slobodan da ideš gdje hoćeš. Kada ti je kretanje ograničeno normalno da se osjećaš sputano- kaže Petković.
On podsjeća da je zbog korona virusa proveo 28 dana u potpunoj izolaciji koja mu je teško pala, ali ga je nečemu i naučila. U prvom redu, kako ističe on, mogao je da na momenat osjeti kako je tek onim građanima koji su u mnogo težoj situaciji i koji zbog bolesti cijeli život provedu prikovani za krevet i zatvoreni u kući.
– Mjesec dana provedenih u zatvorenom prostoru stvara ogromnu tjeskobu, uznemirenost i nelagodu. Ne smijem ni da zamislim kako je tek onim građanima koji su bili u bolnicama, na respiratoru ili koji su izgubili nekog člana uže ili bliže porodice. Mislim da smo svi nešto naučili iz ove situacije- ističe Petković.
On vjeruje da će nam iskustvo iz ove pandemije zasigurno koristiti u budućnosti jer ćemo biti spremni na to da nam se nešto ovako može desiti. Prije godinu dana, kako ističe Petković, nismo bili spremni niti je to iko očekivao.
Poslanika SNSD u NSRS Srđan Mazalica ističe da ga je korona virus naučio koliko je važno voditi računa o ljudima oko sebe.
On kaže da se cijelo vrijeme pridržavao svih epidemioloških mjera ali da se uprkos tome zarazio korona virusom. Na sreću, kako ističe Mazalica, niko u njegovoj užoj porodici nije imao teže posljedice.
Na pitanje čime se najteže nosio u proteklih godinu dana, Mazalica ističe da je nezahvalno govoriti o tome kada se uzme u obzir činjenica da su mnogi građani ostali bez posla ili izgubili svoje najbliže članove porodice.
– Ne bih uopšte govorio o tome šta je meni teško palo. Mogu reći da sam na neki način imao sreće jer smo porodica i ja imali blage simptome, pa smo vrijeme izolacije proveli na selu i to u ljetnom periodu. Iz tog razloga nam izolacija nije tako teško ni pala, za razliku od mnogih građana koji su bili zatvoreni u svojim stanovima ili onim koji su imali teške simptome zbog kojih su morali biti u bolnici – kaže Mazalica.
On dodaje da je i on imao neke privatne planove u prošloj godini koje je morao da odgodi ali da to ne smatra nečim zbog čega bi trebao biti nezadovoljan jer su mnogi građani nešto planirali, pa ih je pandemija odvela u potpuno drugi smijer.
Mazalica smatra da nam je pandemija pokazala da trebamo biti više solidarni i da se trebamo više oslanjati jedne na druge.
– Pandemija je pokazala da ljudi koji imaju porodicu, prijatelje i koji su spremni da pomognu, su nešto najvrijednije u životu. To je nešto što trebamo da održavamo i kada pandemija prođe. Pandemija nas je naučila da treba da se vratimo na one stare vrijednosti i da su prijatelji i porodica važnije od posao, plata, materijalnih vrijednosti i slično – kaže Mazalica.
Poslanik u NSRS i lider SPS Goran Selak ističe da ga je pandemija, kao i činjenica da je lično prebolovao ovu zaraznu bolest, srećom sa relativno blagim simptomima, podsjetila na činjenicu da je čovječanstvo samo jedan dio ukupne prirode na planeti zemlji.
– Ma koliko se mi sami sebi činili bitnima i samodovoljnima, mi ipak zavisimo od prirode i svega onog što nas okružuje. Virusi, bolesti, zemljotresi, požari, samo su podsjetnik da moramo sa dužnom pažnjom i poštovanjem da se odnosimo prema svojoj životnoj sredini i da budemo svjesni koliko je naša civilazacija krhka i osjetljiva na svaki poremećaj u prirodi koja nas okružuje – kaže Selak.
On dodaje da naučnici već dugo upozoravaju da će globalno zagrijavanje povećati šanse za širenje zaraznih bolesti animalnog porijekla, i da je pandemija korona virusa očigledan znak da su bili u pravu.
Strah da se može ostati bez bliskih članova porodice, a koji su u godinama ili zdravstvenim stanjem posebno ugroženi virusom korona, za Selaka je definitivno nešto s čim se najteže nosio u zadnjih godinu dana.
– Pomisao da ih i nesvjesno možete ugroziti je zaista neprijatan i težak i zbog toga se nadam da će vakcinacija uskoro staviti tačku na opasnosti koje je pandemija donijela. Nažalost, i moja porodica je među onima koje su izgubile nekog od najmilijih i ova pandemija je ostavila na sve nas trajan ožiljak. Tokom ovog perioda trajanja pandemije i mjera koje su uvođene u cilju njenog suzbijanja osjetio sam koliki značaj u našim životima imaju velika porodična okupljanja, slave, svadbe, zajednički srećni i tužni momenti – ističe Selak.
On dodaje da je to vjerovatno nedostajalo ljudima širom planete, ali da ima osjećaj da je građanima na našem prostoru time uskraćen jedan zaista bitan dio tradicije i običaja, bliskosti koju su naučili da dijele u krugu šire porodice i prijatelja.
Bez obzira na pandemiju, Selak ističe da je na poslovnom planu uspio, zajedno sa saradnicima, da ispuni zacrtane ciljeve uprkos restrikcijama koje su bile na snazi.
Ipak, iskustva ove teške godine iza nas, kako kaže Selak, nalažu da u budućem vremenu moramo dodatnu pažnju posvetiti egzistencijalnim ljudskim aktivnostima i imati u vidu da je za veliku većinu ljudi ugrožavanje njihovog zdravlja ili njihove mogućnosti da zarade za život podjednako opasno i neprihvatljivo.
– Кao što treba podržati mjere zabrana i ograničenja koja mogu spriječiti ili usporiti širenje zaraze u onim aktivnostima koje su fakultativnog ili rekreativnog tipa, toliko ipak smatram da nije ispravno nametati zabrane i ograničenja na aktivnosti kojima ljudi zarađuju za život- kaže Selak.
On ističe da postoji granica do koje društvo treba i može da utiče, a da ipak preko te granice treba da ostavimo odgovornim ljudima koji zarađuju za život i plaćaju poreze državi da sami procijene i odluče šta je za njih veći rizik i koliko su spremni da ga preuzmu.
– Situacija u kojoj se nalaze sektori turizma, ugostiteljstva, maloprodaje, i brojnih drugih privrednih grana jasan je pokazatelj ovog o čemu pričam. Država, ipak, svoje represivne moći mora da koristi znatno opreznije i restriktivnije i da uvijek ima ustavna načela na umu- poručuje Selak.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu