Politika

Kako POVEĆATI IZLAZNOST na izborima: Ne pomažu KAZNE, već ISKRENI KANDIDATI

Čak i za pobjednika izbora više ljudi nije glasalo nego što jeste, što sistemu daje legalitet, ali ne i legitimitet, te problem izlaznosti na izbore čini većim nego što se on zapravo predstavlja.

Kako POVEĆATI IZLAZNOST na izborima: Ne pomažu KAZNE, već ISKRENI KANDIDATI
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Govore ovo za Srpskainfo stručnjaci koji tvrde da je poruka ljudi koji ne izlaze na izbore veoma bitna, ali zanemarena.

Izlaznost od oko 53 odsto na prethodnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini pokazuje da je skoro svaki drugi građanin nezainteresovan za izbore, što, smatraju stručnjaci, otvara mnoga pitanja.

Politički analitičar Vehid Šehić smatra da građane ne treba motivisati u smislu kazni i nagrada, već da im treba razviti svijest koliko je važno da svi učestvuju u izbornom procesu.

Odgovornost za to što ljudi ne izlaze na izbore snose političke parije, jer one svojim programima i politikama ne mogu natjerati i privući građane da im daju glas. Volio bih da se pojavi neki pojedinac ili opcija sa iskrenom pričom i politikom, pa ćete vidjeti koliko bi ljudi izašlo i glasalo za njih – navodi Šehić.

Pat pozicija

Dodaje da političari moraju da shvate da su građani njihovi poslodavnci, a ne samo procenat i broj koji im treba za održavanja izbora.

– Mi smo u pat poziciji i nekom beznađu. Kada političari probude nadu u ljudima da će biti bolje, tada bi i procenat bio veći – smatra on.

Pitanje kako motivisati ljude da izađu i daju svoj glas već godinama ostaje neodgovoreno, a mnogi kao „opravdanje“ navode da je izlaznost slična i u mnogim drugim evropskim zemljama.

Foto: Klix/Ustupljene fotografije
Foto: Klix/Ustupljene fotografije

– Mi se vrlo često pozivamo na neke evropske standarde i izlaznost u Evropi, koja jeste oko 50 odsto. Međutim, moramo imati u vidu da su to uređene zemlje da demokratijom i vladavinom prava. Nažlaost, BiH nije u takvoj poziciji – smatra Šehić.

S druge strane, sociolog i univerzitetski profesor Nemanja Đukić smatra da je poruka građana koji ne izlaze na izbore i ta kako jasna.

Pročitajte još

– Nikada nam politička izlaznost nije bila veća od 55 odsto. Faktički, svaki drugi čovjek ne izlazi ne izbore, što su automatski glasovi protiv svih. Tako imate predsjednika sa 17 odsto glasova od 50 odsto, dok ostalih 50 nigdje nema. Znači tu imamo problem političkog legitimiteta – objašnjava Đukić.

Moćna poruka

Dodaje da sistem koji ne podržava više od pola stanovništva nema legitimitet.

– Ako vam skoro polovina građana ne izlazi, znači oni glasaju protiv političkog sistema i on ne vrijedi. On se održava, biraju se predsjednici i ministri, ali vama polovina ljudi to bojkotuje. Prosto, ako nisu izašli znači da su glasali protiv, a to niko ne registruje – navodi on.

Đukić navodi zanimljiv primjer. Objašnjava da bi politička opcija koja bi zagovarala da se ne izlazi na izbore, već u startu imala podršku od 45 odsto.

– Mislim da ne treba stimulisati ljude da glasaju. Zašto bi? To je njihov stav. To što pola građana ne izlazi na izbore je veoma moćna poruka koja se zanemaruje – zaključio je profesor Đukić.

Potkupljivost

Da je teško, pa skoro i nemoguće stimulisati građane da izađu na izbore, naročito mlade koji realno percipiraju društvenu stvarnost, smatra i politikolog Darko Kuzmanović.

– Nepostojanje jasne političke alternative i snažnog korektivnog faktora u vidu opozicije ne uliva građanima nadu u bolje sutra. S druge strane, oni su bezbroj puta izvarani političko-koruptivnim radnjama pojedinaca i “predstavnika” kojima su dali povjerenje tako da se može postaviti i samo pitanje svrsishodnosti izbora – smatra Kuzmanović.

Dodaje da, iako to stvara prostor za drugačiju vrstu malverzacija i manipulacija, on smatra da  je došlo vrijeme za uvođenje sistema po kojem će mandati pripadati političkim partijama, a ne pojedincima.

– Očigledno da su naši izabrani predstavnici do te mjere potkupljivi da i nije čudo što se politika veoma često poistovjećuje s najstarijim zanatom na svijetu, a brojni primeri na našoj političkoj sceni svakako idu u prilog tome – smatra on.

Nemamo uslove za kažnjavanje

Postoje u nekom državama druga zakonska rješenja gdje se prekršajno odgovara ako se ne izađe na izbore. Tako je u Grčkoj, Australiji, Velikoj Britaniji… Analitičar Šehić smatra da je nemoguće uvesti snakcije za građane koji u BiH ne žele da izađu na izbore, zbog drugačije socijalne slike.

– Ako je kazna za neizlazak na izbore, recimo 100 KM, a na izbore ne izađe milion ljudi. Kako ćete ih kazniti? Šta ako ne budu htjeli da plate i tako pokažu još jedna bunt? Ne možete njih milione staviti u zatvor – kaže Šehić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije