Jer, oni obećavaju sve i svašta, a naročito ono što neme nikakve veze s nadležnostima funkcije koju ciljaju.
Kada stanu pred glasače, nije najjasnije da li traže podršku za tzv. inokosne funkcije, ili planiraju da istovremeno budu i ministri svih resora, direktori javnih preduzeća, ustanova, socijalnih službi. Pa još i lideri stranaka.
U tome, bar za sada, prednjače opozicioni kandidati, iako ni vladajućima nije strano miješanje „baba i žaba“, kao ni stranačkih i državničkih funkcija.
Trivić: Penzije, vrtići…
Kandidat PDP i SDS za predsjednika RS, Jelena Trivić, osim konstantnog ponavljanja priče o borbi protiv korupcije, na jednoj od predizbornih tribina je rekla da će u prvoj godini njenog mandata biti povećane penzije za 10 odsto, uvedeno sufinansiranje boravka djece u vrtićima sa 50 odsto i povećana boračka primanja za 20 odsto.
Još je obećala da će biti garant efikasnije zaštite radničkih prava, neradne nedjelje u cijeloj Republici, uvođenja toplog obroka kao zasebnog prava, obezbjeđenja besplatnih udžbenika za sve osnovce, produženja porodiljskog odsustva…
Sve to dolazi od opozicije koja je proteklih godina kritikovala prvo Milorada Dodika, a potom Željku Cvijanović, da su sa budžetom predsjednika od oko 10 miliona KM postali – socijalna ustanova.
Ako neko ne zna, prema Ustavu Srpske, predsjednik RS u miru ima sljedeća ovlaštenja: predstavlja Republiku, predlaže NSRS kandidata za predsjednika Vlade, predlaže NSRS kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda na prijedlog VSTS BiH, ukazom proglašava (ili vraća) zakon koga usvoji parlament, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja, postavlja i opoziva šefove predstavništava RS u inostranstvu i predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike BiH iz RS…
Jedini član Ustava za koji bi Trivićeva (i ostali koji obećavaju sve i svašta) mogla da se uhvati jeste onaj koji kaže da „predsjednik Republike može tražiti od Vlade da izloži stavove o pojedinim pitanjima od značaja za Republiku, sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanje iz njene nadležnosti“.
Ali ni ovo ne garantuje da bi buduća vlada postupila po željama.
Dodik: Još samo hram
Naravno da to zna i Milorad Dodik, aktuelni član Predsjedništva BiH i kandidat za predsjednika Srpske. Ipak, to ga ne sprečava da se i u kampanji ponaša kao lider svega u Srpskoj. Tako je u Vukosavlju poručio da je, od svega obećanog, u toj opštini ostalo još samo da izgradi objekat Srpske pravoslavne crkve.
U Palama je izjavio da će biti izgrađeni svi započeti projekti u ovoj opštini, a u Sokocu je bio još konkretniji.
– Nastavićemo da gradimo i planirali smo da gradimo brzu cestu preko Zvornika, do Sokoca, gasovod koji planiramo iduće godine, koji će doći na Pale – izjavio je Dodik.
Šarović kao Dodik
Kandidat SDS i PDP za srpskog člana Predsjedništva BiH, Mirko Šarović, planira da sa funkcije iz Sarajeva povećava agrarni fond u RS.
– Ono što mi planiramo je agrarni budžet od 180 miliona, što je duplo više od postojećeg budžeta – poručio je Šarović u Sokocu.
Prije toga, na tribini u Palama, Šarović je u stilu Milorada Dodika, obećavao gradnju auto-puta.
– Imamo i druge planove, a jedan od ključnih je auto-put Istočno Sarajevo – Višegrad, odnosno do granice sa Srbijom. To će biti jedan od naših prioriteta, kao i brza cesta koja će po vertikali spojiti istočni dio Republike Srpske, od Bijeljine do Trebinja – rekao je Šarović.
Da podsjetimo, Predsjedništvo BiH, prema Ustavu BiH, nadležno je za: vođenje spoljne politike BiH, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH, predstavljanje BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora. Nadležno je još i za izvršavanje odluka PS BiH, predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, podnošenje izvještaja o rashodima, koordinaciju. Predsjedništvo je i vrhovni komandant OS BiH.
Cvijanović: Socijalna davanja
Po svemu sudeći, i aktuelna predsjednica RS i kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, ne mari mnogo za mogućnosti Predsjedništva. Ona je na skupu u Novoj Topoli, između ostalog, najavila da će u narednom periodu biti uvođenja novih mjera u oblasti zaštite porodice, nataliteta, a vodiće se računa i o “drugim socijalnim davanjima”.
Dragan Maksimović, novinar iz Banjaluke, ocjenjuje da je ovakvo ponašanje već postalo praksa svaki izborni ciklus, ali da je nevjerovatno da kroz dijalog, sa građanima ili medijima, ne postoji gram kritičkog mišljenja o plasiranju ovakvih poruka.
– Imate kandidate za članove Predsjedništva BiH koji govore o maržama na rast cijena, recimo, iako im je uloga marionetska, na stranu što svaki saziv istog tog Predsjedništva napravi više diplomatskih skandala od prosječnog učesnika nekog rijaliti šoua. Kada govorimo o nivou RS, situacija je tu malo drugačija, jer je jedan od kandidata predsjednik trenutno vladajuće političke partije, u čijim rukama je i aparat za donošenje svih odluka. Što je sa druge strane žalosno, ali ta vlast tako opstaje već 20 godina, jer bi u suprotnom doživjela fijasko. Opozicija u RS isto toliko godina pokušava da nađe model da sruši tu vlast, ali sudeći prema načinu kako rade, sumnjam da uopšte to žele – kaže Maksimović.
Prema njegovim riječima, socijalna davanja, borci, penzije, teme koje su u njihovom fokusu, nemaju apsolutno nikakvih dodirnih tačaka s nadležnostima funkcija za koje se kandiduju.
– I umjesto da okrenu upravo tu činjenicu na svoj mlin i prezentuju samo pitanja iz njihovog domena, okreću se, kao i svi do sada, odbrani od nekoga ili nečega, zaštiti nacionalnog identiteta, poboljšanju života građana, jer javno mnjenje nije još na tom stepenu razvoja da može da razazna šta je realno u tim mirođijama obećanja. Tako da kandidatima kojima je realna nadležnost samo potpisivanje zakona usvojenih u NSRS ne preostaje ništa drugo nego da šire imaginaran spektar svojih nadležnosti kako bi privukli birače. Generalno, sudeći po programima većine kandidata za funkcije u BiH, posebno parlamente koji kreiraju stvarnu politiku, mislim da ćemo nakon 2. oktobra razmišljati na način “kad su nam govorili da može gore, nismo im vjerovali” – zaključuje Maksimović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu