Politika

Kao da nisu bili na istom sastanku: Oko čega su "zaratili" političari po povratku iz Brisela

Lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH i članovi Predsjedništva BiH u nedelju su, nakon višesatnog sastanka s visokim zvaničnicima Evropske unije u Briselu, prihvatili politički sporazum o kredibilnoj i snažnoj mapi puta za reforme u BiH.

Kao da nisu bili na istom sastanku: Oko čega su "zaratili" političari po povratku iz Brisela
FOTO: SRNA

Iako je na sastanku trebalo da bude 17 predstavnika iz BiH, na kraju ih je došlo 14, od kojih su dvojica predsjednik DNS, Nenad Nešić, i lider PDP, Branislav Borenović, odbili da prihvate navedeni sporazum. Sastanku nisu prisustvovali lider HDZ BiH Dragan Čović, SBB Fahrudin Radončić i SDS Mirko Šarović.

Kako se navodi na zvaničnoj stranici Evropskog savjeta, lideri političkih partija prihvatanjem dokumenta ponavljaju svoju predanost očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države BiH.

19 tačaka

U dokumentu pod nazivom „Politički dogovor o načelima osiguravanja funkcionalne BiH koja napreduje na evropskom putu“ ima ukupno 19 tačaka.

U sporazumu se, između ostalog, navodi da učesnici sastanka potvrđuju zajedničku izjavu članova Predsjedništva BiH povodom 25 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma i priznaju važnost političkog trenutka i odgovornost prema građanima BiH, imajući na umu “rezoluciju Generalne skupštine UN ES‑11/1 o agresiji protiv Ukrajine”, koja je usvojena 2. marta. Uz ovu tačku dodata je fusnota u kojoj je navedeno da predstavnici iz Srpske traže raspravu i donošenje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

– Učesnici sastanka su predani potpunom poštivanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, te konstruktivno radeći zajedno na njihovom provođenju u dobroj vjeri, s ciljem osiguravanja usklađenosti s evropskim standardima – navodi se u tekstu.

Upravo je ova tačka izazvala najviše polemike u javnosti jer Nešić i Borenović tvrde da se ovim prihvataju sve odluke Ustavnog suda BiH, pa i ona o oduzimanju poljoprivrednog zemljišta Srpskoj i brojne druge sporne odluke tog suda, ali i to da se u Srebrenici desio genocid.

Obećanje

Zanimljivo je da su lideri obećali da će najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja svih organa vlasti u BiH, nakon izbora, usvojiti sporne zakone o kojima se već godinama lome koplja i ne mogu biti usvojena – zakon o VSTS BiH, zakon o sudovima, zakon o sprečavanju sukoba interesa i zakon o javnim nabavkama.

Učesnici sastanka su se obvezali i na provođenje izbornih reformi i onih ograničenih ustavnih reformi koje su potrebne kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR i GRECO.

– Nastaviti usklađivanje BiH sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU – ističe se u dokumentu.

I kao što to uvijek biva u Bosni i Hercegovini, nakon svakog sastanka i eventualnog političkog dogovora, i juče se moglo čuti više verzija onoga o čemu se u Briselu razgovaralo, a svako od učesnika ima svoje tumačenje usvojenog dokumenta.

“To niko ne poštuje”

Borenović i Nešić tvrde da je dokument štetan po Republiku Srpsku jer je ovim u suštini prihvaćena izmjena Ustava BiH u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije, što znači „razvlašćivanje Republike Srpske, centralizaciju i unitarizaciju BiH“.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Borenović tvrdi da su srpski predstavnici, odnosno lideri SNSD, US i SP, Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Petar Đokić, prihvatanjem navedenog sporazuma prihvatili da se u Srebrenici desio genocid, kao i uvođenje sankcija Rusiji, ali i termin „agresija na Ukrajinu“. On to iščitavaju iz dijela dokumenta u kojem se pominje da će BiH pratiti politiku koju sprovodi EU.

S druge strane Dodik, Stevandić i Đokić, tvrde ništa od ovoga nije tačno te da je prvobitni dokument koji su dobili i onaj zadnji potpuno drugačiji, zahvaljujući njima.

Stevandić je rekao da su poništili namjeru da se mijenja ustavna struktura BiH.

Dodik navodi da dokument koji je prihvaćen u Briselu, a koji niko nije potpisao, nije pravno obavezujući, ali da obavezuje učesnike na “političkom i moralnom nivou”.

FOTO: MILORAD DODIK/TWITTER
FOTO: MILORAD DODIK/TWITTER

– Poštovaću taj sporazum – poručio je Dodik.

Na opasku novinara da se u prihvaćenom političkom sporazumu navodi da će se poštovati odluke sudova, kako domaćih tako i međunarodnih, Dodik je istakao da „tako stoji i u Ustavu BiH, ali da to niko ne poštuje“.

Pročitajte još

On je istakao da navedeni dokument ne odgovara ni lideru DF, Željku Komšiću, jer se u njemu pominje konstitutivnost naroda.

S druge strane, Komšić tvrdi da je zadovoljan usaglašenim dokumentom, jer „on predviđa ukidanje Domova naroda“ te da se nigdje ne pominje „legitimno predstavljanje“ niti „konstitutivnost“.

Spisak lijepih želja

Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, navedeni politički sporazum iz Brisela naziva „spiskom lijepih želja“, koji nije obavezujući, pa je samim tim „nebitan komad papira“.

– Politički sporazum je jedna vrsta pisma o dobrim namjerama, izraženoj volji ili želji da se nešto uradi. To je pravno neobavezujući sporazum i na nivou međunarodnog prava i na nivou unutrašnjeg prava svake pojedinačne države – kaže Milivojević za Srpskainfo.

On ističe da je jedino pozitivno u cijeloj priči to što su svi pokazali volju da BiH uđe u EU.

FOTO: N1/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: N1/YOUTUBE/SCREENSHOT

Milivojević kaže da mu nije jasno zbog čega se na sastanku pojavilo čak 10 lidera koji predstavljaju Bošnjake, a nijedan koji bi predstavljao Hrvate.

Sve to, ističe Milivojević, navodi na zaključak da je sastanak bio neobavezujući. Dodaje da je potpuno nebitno šta je ko rekao u Briselu jer ništa na kraju nije potpisano.

– Čak i da je neko prećutno prihvatio nešto od toga što nekom ne prija, to ga ne obavezuje, jer dokument niko nije potpisao – navodi Milivojević.

Ističe da treba imati u vidu činjenicu da idu izbori i da je stoga u nedelju bilo mnogo taktiziranja, te da su svi učesnici vodili svoju izbornu kampanju. Neki su to, kako objašnjava Milivojević, koristili kao jednu vrstu igraonice pred predstojeće izbore i izbornu kampanju.

– Neka velika očekivanja od sastanka ne treba imati. A to da li je neko u prvobitnom tekstu vidio da se nešto pominje, pa to uspio da izbaci iz dokumenta, to je nebitno, jer ovo nije nikakav obavezujući dokument – zaključuje Milivojević.

Termin “agresija” nije prihvaćen

Govoreći o rezoluciji Generalne skupštine UN ES‑11/1 o agresiji protiv Ukrajine, koja se pominje u postignutom sporazumu, Dodik pojašnjava da se ona pominje kao dokument, ali da je stavljena pod navodnike, jer je Srbi nisu prihvatili.

– Nema prethodno rečenica da se prihvata ta rezolucija već da se ima u vidu, što mnogo govori – objašnjava Dodik.

Ocjenjuje da su predstavnici iz Srpske u nedjelju popravili poziciju Republike Srpske na međunarodnom planu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu