Ovo su samo neki od problema s kojima se mještani Lazareva bore godinama, a u razgovoru sa stanovnicima ovog dijela Banjaluke saznali smo da im nedostaje kontejnera i kanti za smeće.
– Ulica Zmaja Ognjenog Vuka je u katastrofalnom stanju. Rupe su toliko velike da može da se zaglavi automobilski točak. Ovih dana sam išao kod automehaničara, jer mi se zbog rupa na putu pokvario automobil, a za dijelove i popravku sam morao izdvojiti 300 KM – požalio se Davor Terman.
Otpad
Kako kaže, dodatni problem im stvaraju neodgovorni vlasnici, koji ne vode računa o svojim kućnim ljubimcima i puštaju ih da spavaju na ulici.
– Ovi psi nekada postaju agresivni i plaše djecu kada se vraćaju iz škole. Nemamo kontejnera, krupni, kabasti i građevinski otpad se nalazi sa svih strana, gdje god da pogledate. Dodatni problem nam stvara to što psi raznose smeće i onda naše naselja izgleda kao velika deponija – upozorio je Davor.
Mještanka Slavica Runić kaže da u njihovom naselju ima dosta nepokošenih dijelova, posebno uz obale Vrbasa.
– Stanje je prosječno, više-manje godinama je isto, ništa se ne mijenja. Ne mogu reći da su uslovi sjajni, jer smatram da smo zaostali za drugim naseljima. U Lazarevu se nalazi mnogo baraka, napuštenih kuća koje urušavaju izgled ovog dijela Banjaluke – kaže ona.
Slavičina komšinica kaže da barake estetski narušavajuj sliku njihovog naselja.
– Vlasti se moraju uhvatiti u koštac sa ovim problemom. Neke barake su sagrađene kobne 1969. godine i predstavljale su privremeni smještaj za građane koje je zadesila ta muka da ostanu bez krova nad glavom. Sada je 2022. godina, a naše naselje, kada ga na prvu pogledate, izgleda kao da je zaostalo u 19. vijeku – ispričala je ona.
Zaboravljeni
Kako kaže, Lazarevo, iako se nalazi na samo par kilometara od centra grada izgleda kao selo.
– Potrebno je da se naselje malo uredi, modernizuje, a ne da godinama glavna asocijacija na Lazarevo budu barake. Lokalne vlasti nedovoljno ulažu u naše naselje. Sav novac iz gradske kase ide u uređenje naselja koja se nalaze u strogom centru grada, a mi se osjećamo zaboravljeni – ispričala je ona.
Mještanin Todor Petrović kaže da je život u ovom dijelu Banjaluke solidan, ali da bi se više trebala obratiti pažnja na košenje i uređenje zelenih površina.
– Ovdje je trava samo „prebijena“, ništa nije pokošeno kako treba. Izgleda neuredno i zaraslo – ispričao je on.
Jedna majka koju smo zatekli u blizini OŠ „Borisav Stanković“ kaže da je dječije igralište godinama bilo uništeno, te da mališani svoje slobodno vrijeme nisu mogli provesti igrajući se, jer su koševi i golovi bili bez obruča i mreže.
– Nakon nekoliko godina ovo igralište je konačno popravljeno, ali moram da naglasim da je jedan od problema taj što djeca nemaju česmu. Kada se igraju vani nemaju gdje da popiju vodu, već moraju ili da je kupe ili da se vrate kući – požalila se ova majka.
Psi
Saša T. kaže da njemu kao vozaču najveći problem stvara katastrofalan put, na kojem je, kako kaže, „rupa na rupi“.
– Toliko puta je „zakrpljen“ da više nema drugog izlaza nego da se stavi novi asfalt. Ne znam da li je gore ljeti, jer asfalt nije dovoljno kvalitetan da može da podnese količinu auta koja saobraćaju ovom ulicom, a tek autobusi koji prolaze svakih 20 minuta. Situacija nije ništa bolja ni zimi, jer kad napada snijeg ne možete da vidite dubinu rupe, a dešavalo se i da se vozačima tako zaglavi točak – ispričao je on.
Ističe da nemaju dovoljno kontejnera i kanti za smeća zbog čega se na autobuskoj stanici gomila smeće i stvaraju divlje deponije.
– Nadležni ne vode dovoljno računa o higijeni, a dodatni problem nam stvara to što psi raznose smeće po čitavom naselju. Godinama se borimo s problemom pasa, ali to nisu psi lutalice, već vlasnički psi, koje neodgovorni pojedinci puste i oni spavaju na putu, trotoaru i autobuskim stajalištima – pojašnjava on.
Dodaje da se često dešava da psi plaše djecu i da budu agresivni. Nesavjesni vlasnici otvore kapiju dvorišta, puste svoje pse, i više ih nije briga za njih.
Kaže da je jedan od nagomilanih problema u ovom naselju i uništena i išarana autobuska stajališta, te često pojavljivanje divljih deponija.
– Nesavjesni građani ne biraju šta bacaju. Odlažu prozore, stare televizore, kabasti otpad, dotrajali namještaj, šta god im dođe pod ruku, a psi to raznose po ulicama. Smatram da bi nadležni trebali postaviti kamere i kažnjavati neodgovorne, jer se možda opamete jedino ako ih udare po novčaniku – rekao je ovaj mještanin.
Kamere
Drugi kažu da su divlje deponije odraz nemara građana i nebrige vlasti, te da ni kazne ni upozorenja ne mogu da ekološki osvijeste nesavjesne pojedince.
Mještani Lazareva složni su u jednom, a to je da se treba više ulagati u prigradska naselja, te da bi im život bio mnogo ljepši kada bi njihovo naselje bilo pokošeno, uredno, sa uređenim autobuskim stajalištima i kvalitetnijim putevima.
Iz Odjeljenja za komunalne poslove rekli su za Srpskainfo da divlje deponije na području Grada Banjaluka nastaju zbog nesavjesnih građana, te da se najčešće pojavljuju u manje prometnim ulicama i mjestima.
Prema ocjeni odjeljenja, u Banjaluci ne manjka kontejnera, ali svakako je u planu i nabavka novih, koji bi se rasporedili po prioritetima.
– Naime, od samih početaka gradska administracija se bori sa ovim, te je upravo zbog toga, na mjestima gdje su nekada bile deponije, posađeno mnoštvo sadnica, novog drveća, te su uređeni i parkovi. Na primjer, konkretno na lokaciji u naselju Lazarevo postavljena i kamena skulptura, a sve kako bi se spriječilo stvaranje „divljih deponija“ – poručili su iz resornog Odjelenja.
Ističu da u Banjaluci postoje nadzorne kamere koje nadziru nesavesne pojedince, te da je na teritoriji grada trenutno postavljeno devet kamera.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu