Društvo

Kardiovaskularne bolesti vodeći UZROK SMRTNOSTI u Srpskoj: Stres veliki NEPRIJATELJ SRCU

Najviše ljudi u Srpskoj obolijeva i umire od kardiovaskularnih bolesti, a jedna od većih prijetnji ljudskom srcu svakako je i stres.

Kardiovaskularne bolesti vodeći UZROK SMRTNOSTI u Srpskoj: Stres veliki NEPRIJATELJ SRCU
FOTO: SHUTTERSTOCK

Mnoga naučna istraživanja su, naime, pokazala da su iznenadnim bolestima, poput infarkta, prethodili stresni događaji u životu oboljelog, iako to nije uvijek bilo vidljivo na prvu. Ipak, dugotrajna i snažna emocionalna stanja mogu da preusmjere fiziološke procese organizma ka patologiji.

Stres kojem su mnogi ljudi svakodnevno izloženi zbog dinamičnog načina života utiče na pojačanu aktivnost simpatičkog nervnog sistema, što dovodi do povećanog lučenja adrenalina, te ozbiljnih srčanih oboljenja.

Izračunato je da je uticaj stresa na srce jednak štetnom uticaju najmanje pet cigareta dnevno. Osobe koje se nalaze pod stalnim stresom izložene su većem riziku od srčanog udara i prerane smrti. Tačnije, osobe koje su patile od tjeskobe i stresa su  pod 27 odsto većom vjerovatnoćom da dožive srčani udar – pokazuju mnoge studije.

Ljekari objašnjavaju da ljudski organizam ima sofisticirane odbrambene mehanizme koji se munjevito pokreću u stanjima ugroženosti.

– Zahvaljujući ovim mehanizmima, ljudi bez većih posljedica savladavaju akutni stres, čak i kada je visokog intenziteta. Problem su, međutim, ponavljane stresne situacije ili prisustvo stalnog, odnosno hroničnog stresa, pa čak i kad je on niskog intenziteta. Naime, kod hroničnog stresa, odbrambeni mehanizmi su stalno ukjučeni, tako da se vremenom iscrpljuju i dovode do mnogih štetnih promjena u organizmu. Na taj način pojava koja se opisuje kao hronični stres pretvara primarno odbrambenu reakciju u suprotnost  – kažu ljekari.

Od ukupnog broja pacijenata koji godišnje preminu u Srpskoj, svaki drugi umre od bolesti srca i krvnih sudova.

Zvanična statistika pokazuje da godišnje u RS bude registrovano oko 15.000 preminulih, od čega čak 7.300 od bolesti cirkulatornog sistema. To, praktično, znači da od ovih bolesti svakoga dana umre oko 20 pacijenata.

S druge strane, broj preminulih od pomenutih oboljenja za samo godinu dana bude povećan za više od sedam odsto što je, uostalom, trend već odavno. Konačni bilans je da se 47 odsto ukupne smrtnosti u RS odnosi na kardiovaskularna oboljenja, a najčešće se radi o infarktu miokarda i infarktu mozga. Prema nekim procjenama, u Srpskoj se svakog dana desi četiri do pet infarkta.

S druge strane, skoro polovina odraslog stanovništva ima hipertenziju, odnosno povišen krvni pritisak i pod terapijom je.

Pored stresa, glavni faktori rizika obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti su duvan, fizička neaktivnost, smanjen unos voća i povrća, gojaznost, visok krvni pritisak i povišen holesterola.

– Nećete nužno razviti kardiovaskularno oboljenje ukoliko imate neki od faktora rizika. Međutim, što imate veći broj faktora rizika, veća vjerovatnoća je da hoćete, osim ukoliko ne preduzmete akcije radi promjene vaših faktora rizika – objašnjava specijalista socijalne medicine u Institutu za javno zdravstvo RS Dragana Grujić Vujmilović.

Kontrola faktora rizika

Kontrolom glavnih faktora rizika, moglo bi se izbjeći 80 odsto preranih slučajeva smrti od bolesti sistema krvotoka.

– Međutim, male promjene mogu da naprave veliku razliku. Potrebno je ograničiti upotrebu unaprijed upakovane hrane koja obično sadrži velike količine šećera, masti i soli, smanjiti unos zaslađenih napitaka, zamijeniti slatkiše svježim voćem, ograničiti unos alkohola. Takođe je potrebno dnevno najmanje 30 minuta umjerene aktivnosti, pet puta sedmično. Za srce su naročito dobre šetnja, trčanje, plivanje i vožnja bicikla. Prestanak pušenja je pojedinačna najbolja mjera, koja se može preduzeti da se unaprijedi zdravlje – ističe Vujmilovićeva.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije