Medonosna pčela je takođe ugrožena, a naučnici su naveli nekoliko faktora koji na to utiču, a nabitniji je pretjerana upotreba pesticida koja dezorijentiše ove insekte, piše Nacionalna geografija.
Ipak, bumbari su neprikosnoveni kada je u pitanju sakupljanje polena. Za razliku od ostalih insekata, bumbari od proljeća do kasne jeseni piju nektar i zaprašuju biljke – kaže jedan od autora studije Lorens Parker, biolog sa Univerziteta Jork u Torontu. Dok ostali insekti zaprašuju samo neke biljke, bumbari zahvaljujući svojim jedinstvenim pokretima mogu da opraše i cvijet paradajza. Bumbari su od velike ekonomske važnosti – oprašivanje koje oni urade tokom jedne godine procjenjuje se na tri milijarde dolara.
Ker i njegove kolege su posmatrali kako i za koliko se promijenila populacija bumbara dok je globalno zagrijevanje bilo zanemarljivo (od 1901. do 1974. godine) i sada kada je u porastu (od 1974. do 2010. godine). Teritorija koju naseljavaju ovi leteći insekti se smanjila za 300 kilometara, odnosno smanjivala se svake godine za po devet kilometara.
– Zamislite automobil koji se pregrijeva u toj mjeri da počinje da ispušta paru kroz haubu. Slično tako i bumbari reaguju na previsoke temperature – kaže Ker. Naučnici su očekivali da će bumbari naseliti predjele u sjevernoj hemisferi, ali do toga nije došlo. Kao mogući razlog navodi se to što je neophodno da se slože kockice kako bi do migracije došlo – neophodno je da u tim predjelima postoje odgovarajuće biljke, potom i odgovarajuće skloniše u zimskim danima kako bi kraljice mogle da reprodukuju mlade bumbare koji će oformiti nove kolonije.
Stručni tim pozabaviće se preseljenjem bumbara, ali je i dao savjete kako i oni koji direktno i indirektno utiču na ovu vrstu mogu da pomognu da se ona očuva. Na primjer, smanjena upotreba pesticida bila bi značajan korak u misliji spasavanja bumbara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu