Ekstremni toplotni talasi koji su pogodili cijeli svijet i prouzrokovali nezapamćenu štetu u mnogim granama industrije.
Zbog suše je dobar dio poljoprivrednih dobara uništen, smanjeni su vodostaji najvećih rijeka u Evropi, što potencijalno stvara problem u snabdevanju energijom i hranom.
Ono što još više zabrinjava jeste da predviđanja nisu ni malo pozitivna i da “crni scenario” tek slijedi.
Ovo ljeto je puno primjera koji ilustruju na koji način klimatske promjene doprinose pojačavanju postojećih kriza i globalne neizvjesnosti.
Mađarska preživljava najsušnijih sedam mjeseci od 1901. godine, slično je u Sloveniji gdje vode ima samo u rekama na sjeveru zemlje.
U Hrvatskoj su na snazi mjere redukcije vode za piće u nekim županijama, a u Njemačkoj industrijalci su proglasili uzbunu zbog otežanog saobraćaja na Rajni.
U Bugarskoj je plovni saobraćaj potpuno obustavljen.
Ni Srbija nije u mnogo bolje prošla. Vodostaj Dunava je pao i blizu je istorijskog minimuma. Morava, Sava i druge rijeke i jezera su blizu najnižeg zabeleženog vodostaja.
Nizak vodostaj i obustava plovidbe najviše utiču na ekonomiju, jer poskupljuje transport i stvara probleme prilikom dostave nafte i derivata, dopremanja uglja, a najviše može da se osjeti kad krene izvoz žita, ako ga i bude za izvoz, imajući u vidu da je prema sadašnjim procjenama dobar deo uništen.
Šta se dešava u Srbiji?
Prema riječima dr Ane Vuković Vimić, profesorice na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, prosječna temperatura u Srbiji u posljednjih 10 godina je za 8 stepeni viša od sredine 20 vijeka.
Pa tako ako gledamo industrijski period sigurno je dva stepena toplije, a srednja globalna jedan stepen, što pokazuje da se mi nalazimo u regionu koji se više zagrijeva.
– Em smo na sredozemnoj hemisferi, em smo na kopnu, em smo na takvom položaju da smo sada pod uticajem južnih strujanja koja nam donese češće toplije talase. I nama se najviše zagrijevaju ljetne temperature i maksimalne dnevne. U budućnosti možemo očekivati veće ekstreme u toku ljeta – kaže za “Blic Biznis” profesorica.
Činjenice pokazuju da smo ovog ljeta imali nekoliko toplotnih talasa, počevši od juna pa sve do sada.
Profesorka Vuković Vimić kaže da su to nezamislivo visoke temperature koje su bile jako rijetki događaji tokom 20 vijeka, i naša ljeta sada gdje nam je signal zagrijevanja najveći su uvijek toliko topla u posljednjih 20 godina kao ekstremno kao sredinom 20 vijeka.
Ona objašnjava da sada svaka godina kod nas spada u ekstremno tople, po onim mjerilima kada još nije bio jasan signal globalnog zagrijevanja.
Iako se veliko zagrijevanje dešava tokom ljeta, zapravo ono ekstremnije, treba napomenuti da se ono dešava tokom svih sezona, što dodatno remeti proizvodnju hrane, potrošnju energije, remeti taj disbalans u odnosu na prethodne potrošnje, odnosno jako povećane potrošnje tokom ljetne sezone.
– Mi smo maksimum padavina imali u junu, to se sada pomjera ka maju klimatološki gledano i imamo tu dužu i topliju sušnu sezonu. To je sada veliki problem. Plus što nam se suše javljaju i u drugim sezonama. Sada imamo sušu koja traje još od prošle godine i to nam je spustilo nivoe rijeka, kapacitete proizvodnje hidroelektrana i stvorilo probleme u poljoprivredi. A u kombinaciji sa zagrijevanjem sa visokim temperaturama deficiti padavina se još amplifikuju zbog povećanog isparavanja. Zbog toga i velikog zagrijevanja, kiše koje su kao i nekada nisu dovoljne, a kombinacija u režimu padavina, plus zagrijevanje dodatno povećavaju opasnost od suše – objašnjava profesorka.
Suše učestalije i duže traju
Stručna istraživanja pokazuju da mi imamo povećanu učestalost pojave suše kao i njeno trajanje. Profesorica Ana Vuković Vimić podsjeća da su veliki gubici od visokih ljetnih temperatura i suše prema procjenama bili 2012 i 2017 godine. Tada je za ove dvije godine ukupno bilo izgubljeno na proizvodnju u ratarstvu 3.5 milijarde dolara. Koliko smo trenutno blizu da ponovimo isti scenario, za sada je rano govoriti, ali je sasvim sigurno da smo toploti jako blizu.
– Kada je u pitanju ova godina do jula neke procjene su bili da smo na gubitku oko 30 odsto u poljoprivrednoj proizvodnji. E kolike će zapravo biti posljedice ovogodišnje suše to ćemo tek vidjeti. Ono što može sada da se kaže po tome koliko je bilo toplo leto jeste blizu 2012 i 2017 godine. ali treba napomenuti da je i prošla godina bila blizu i da je svaka godina za sebe različita – kaže profesorica.
Suša krenula i prije ljeta
Ove godine veliki problem je bio što smo prije ljeta imali veliku sušu. Mišljenje stručnjaka je da se to se jeste dešavalo i ranijih godina sa ekstremnim vrućinama ali ova godina je specifična po tome što je bila velika varijabilnost vremenskih prilika.
– Imali smo visoke temperature i onda nagli pad temperatura i to takođe nije dobo, naročito za zdravlje. Ova godina definitivno je najrizičnija po vremenskim uslovima za našu ekonomiju ali tek ćemo vidjeti šta će procjene reći kolike su štete jer ovo još nije kraj – kaže profesorka Vuković Vimić.
Najgori scenario
Do sada su urađene ekspertske procjene o uticajima osmotrenih i budućih klimatskih promena na sektore, i to po budućim scenarijima – srednji i najgori. Koji će biti pripisan našoj zemlji zavisi od toga koliko će Srbija ispuniti uslova.
Srednji scenario je ako budemo blizu ispunjena Pariskog sporazuma i ekstremni ako globalne emisije nastave da rastu stopom kao i do sada i to je neki najgori scenario.
– Preme tim procenama Srbija je u najgorem scenariju zato što svet i dalje nije počeo dovoljno da redukuje emisije efekta gasova staklene bašte da bi se to uočilo na stabilizovanje globalne temperature pa i temperature kod nas – kaže za “Blic Biznis” prrofesorka dr Ana Vuković Vimić.
Ono što na čemu se sada radi jeste da se se izrađuje nacionalni plan adaptacije, gde će morati nu svakom sektoru da se urade određene mere prilagođavanja da bi sektor mogao normalno da funkcioniše i da ne bi imali gubitke i u proizvodnji energije i hrane, kao i da bi smanjili posljedice u drugim pogođenim sektorima.
Razlog tome je što su predviđanja da će ovakve vremenske prilike će postati sve učestalije. Uprkos tome što smo smo humidna oblast, karakteristika sušnosti nam se povećava i do polovine vijeka nizijske oblasti nam prelaze u polusušnu klimu.
Upozorenja stručnjaka govore da smo na na putu ka ozbiljnim deficitima raspoložive vode. Procjene jesu za naš region da ćemo imati velike probleme sa ekstremnim toplotnim talasima i da ćemo imati velike probleme sa nedostatkom raspoložive kvalitetne vode (za piće, za korišćenje, za navodnjavanje). Ono što zabrinjava a što je sasvim sigurno jeste da će ovakve vremenske neprilike postati učestalije i da će se se javljati u bilo koje doba godine.
– U januaru može da bude 10 stepeni i krenu biljke da rastu i onda ih udari mraz i to može potpuno da uništi proizvodnju za tu godinu. Ljetni je već jasan i on je sada pokazao kakve su posljedice – kaže profesorka Vuković Vimić.
Ona objašnjava da će ekstremi biti vidljvi i kada su u pitanju padavine. Što znači da ćemo imati epizode kratkih padavina koje mogu da izazovu i bujične poplave a ne mogu da dovoljno da navlaže tlo jer ta voda kada padne ona se ne filtrira nego otekne. I ti kratkotrajni događaji će biti učestaliji i biće suše učestalije, bukvalno se ta varijabilnost pomjera ka ekstremima.
Ono što je nama sada ekstremno ta 2012 i 2017 godina će biti nešto što će za koju godinu moći da se očekuje svake druge godine, tvrdi profesorka.
Mjere na nacionalnom nivou
Mi imamo usvojen zakon o nacionalnim promjenama. Po tom zakonu bi trebalo do marta 2023 godine da usvojimo nacionalni program za prilagođavanje na klimatske promene. Taj naš program će imati akcioni plan sa mjerama koje treba sprovesti. To su prioritetne mjere po sektorima, i potrebno je najprije usvojiti taj dokument a zatim sprovesti u djelo mjere koje su određene kao hitne i neophodne da bi se smanjili gubici u bilo kom sektoru i da se ne bi poremetio kvalitet života ljudi.
Ono što stručnjaci ističu jeste da sve ovo mora da se uvrsti i u obrazovanje, i uvede u škole i fakultete koji se bave ovim jer mora da se stvori novi kadar koji će da radi svoj posao u nekim konstantno promenjivim klimatskim uslovima. To je potpuno novi sistem funkcionisanja svijeta. Klimatske promene će nastaviti da se mijenjaju i taj sistem prilagođavanja mora stalno da funkcioniše.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu