To vrijeme može znatno varirati zavisno o vremenskim prilikama, učestalosti naknadnih udara i brzini dolaska spasilaca na teren. Upravo ti faktori umanjuju izglede za pronalazak preživjelih u potresu magnitude 7,8 koji je u ponedjeljak rano ujutro pogodio jugoistok Turske i sjever susjedne Sirije.
Nakon 72 časa žrtve rastu
Broj žrtava koji se u srijedu poslijepodne približavao 12.000, vjerovatno će još rasti kada prođu 72 časa nakon nesreće.
– U načelu, ljude ubija rušenje zgrada – rekao je Kelman koji je objavio radove o reagovanju na potres. Prva zadaća je pružiti medicinsku pomoć osobama koje su nastradale pod ruševinama prije nego što podlegnu povredama, najprije zbog krvarenja.
I vremenski uslovi imaju važnu ulogu. A oni su “protiv nas” u Turskoj i u Siriji, gdje u zadnja dva dana vlada polarna hladnoća.
– To nažalost znači da ljudi mogu umrijeti od pothlađenosti – naglasio je. Čak i oni koji uspiju preživjeti hladnoću i povrede, bez vode će “početi umirati nakon tri do pet dana”.
Kopanje rukama i lopatama
– Veliku većinu preživjelih izvukle su lokalne ekipe u roku od 24 časa, nerijetko se koristeći rukama ili lopatom.
– Deseci zemalja su najavili da će poslati spasilačke ekipe, ali područje pogođeno potresom je “zona sukoba, zabitno i nepristupačno – podsjeća Kelman.
Međunarodna pomoć postaje operativna uglavnom nakon 24 časa
– U ovoj fazi dobar broj ljudi koji su mogli preživjeti već su mrtvi – dodao je stručnjak. Po njegovim riječima, spasioci još nisu uspjeli doći na neka pobunjenička područja i na ona s privremenim nastambama za izbjeglice.
Više načina za pronalazak preživjelih
Kada dođu na teren, više je načina za pronalazak preživjelih: pomoću pasa tragača, robota i dronova. Meksiko šalje ekipu s psima tragačima koja je na putu ka Turskoj. Kada pronađu osobu pod ruševinama, spasioci moraju brzo odlučiti koji je način najprikladniji da ju izvuku. Ponekad su potrebne velike mašine, poput dizalica, kako bi se uklonile betonske ploče.
U nekim slučajevima potrebne su amputacije udova koji su “smrskani pod stubom ili komadom zida”, rekao je profesor.
– Cijena međunarodne spasilačke operacije doseže čak milion dolara za spašeni život – rekao je on, prenosi Avaz.
– Da se taj novac uloži u prevenciju katastrofa, ovo se ne bi dogodilo – dodao je.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu