“Mala Merkel”, kako je Кramp Кarenbauer prozvana, dodala je da bi voljela da ostane na mjestu ministra odbrane, ali da će liderstvo nad strankom i kandidaturu za savezne izbore naredne godine predati svom nasljedniku čije će ime biti poznato nakon konferencije u decembru.
Međutim, u roku od jednog dana u Berlinu se stvorio konsenzus da ovakav spor raspored neće funkcionisati. Svijet je trenutno previše nestabilan, a njegova ekonomija pod uticajem trgovinskih ratova i korona virusa previše je krhka da bi najveća zemlja Evropske unije dala sebi skoro godinu dana za donošenje tako bitne odluke.
Ni unutar EU ne teče sve tako glatko. Njemačka ovog ljeta preuzima rotirajuće predsjedavanje blokom, baš u trenutku kada na raspored dođe rješavanje gorućih pitanja poput raspodjele budžeta ili proširenja na Zapadni Balkan.
Jasno je da je potreban daleko brži prelaz, kao i to da izbor budućeg lidera mora da se podudari sa budućim smjerom stranke unutar koje će neminovno doći do promjena nakon što je Merkelova 20 godina bila na njenom čelu. CDU mora da odluči koliko želi da bude blizu centru, a koliko konzervativna i kako će se obračunati sa svojom najvećom prijetnjom krajnje desnom Alternativom za Njemačku (AFD).
To je uvidjela i Kramp Karenbauer koja je rekla da će ime osobe koju predlaže za svog nasljednika objaviti već 24. februara. U igri su sada samo muškarci, a trojica njih važe za najveće favorite.
Armin Lašet
Prije nekoliko dana, premijer Severne Rajne-Vestfalije Armin Lašet stajao je u kavezu na podijumu u rodnom Ačenu. Na sebi je nosio šarenu kapu i dao se sve od sebe da bude zanimljiv. To je jedna od njegovih uloga u njemačkoj politici i to je bio njegov zadatak tog dana, jer je na bini primao nagradu za “lakomislenost”.
https://twitter.com/AktenzeichnXYZ/status/1226972428573847555?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1226972428573847555&ref_url=https%3A%2F%2Fpulsembed.eu%2Fp2em%2F-RaaYKayT%2F
Da li će on biti sljedeći kancelar Njemačke? Prema jednom scenariju to je vrlo moguće, pogotovu ako su tačne glasine o zakulisnom sporazumu o smjeni na čelu države. Ako dodate na to i ofanzivu šarmom koju sprovodi u posljednje vrijeme, njegove šanse su prilično visoke.
Dugogodišnji, lojalni politički saborac Merkelove najvjerovatnije bi nastavio centristički politički smjer. Bivši ministar za integracije sprovodio je liberalnu politiku Merkelove po pitanju integracija i migracija, zbog čega je bio trn u oku konzervativnijim krugovima koji su ga prozvali “Turk-Armin“.
Slaganje Lašeta i Merkelove olakšalo bi čudan period tranzicije u kome će on biti na čelu CDU, a ona nastaviti na bude kancelarka do isteka mandata.
Fridrih Merc
Pravnik, specijalizovan za ekonomska pitanja, porodičan čovjek, katolik i kritičar kancelarkine izbjegličke politike. U Fridriha Merca nade polaže „privredno krilo“ CDU, ali i oni konzervativci za koje je kurs Merkelove postao suviše liberalan. Njegove pristalice se nadaju da će se sa njim na čelu CDU vratiti konzervativnim vrijednostima srednje klase.
"I´ll be back…" #cdu #merz pic.twitter.com/w8xMNCe4kh
Roland Kanfer (@rolkanfer) February 10, 2020
Merc je, poslije Merkelove, trenutno najpopularniji političar CDU. Bivši predsjednik poslaničkog kluba Unije putuje po Njemačkoj, puni sale pristalicama CDU, a baza partije ga slavi kao da je već predsjednik.
Sjajan je govornik i u posljednje vrijeme ima sve više javnih nastupa. Voli da se angažuje na velikim spoljnopolitičkim pitanjima i postavlja se kao državnik. „Noću mislim na Njemačku – 10 teza o stanju nacije“ – to je bio naziv govora koji je održao početkom januara u Rotah-Egernu u Bavarskoj. U njemu se založio za nastavak snažnog saveza sa Evropljanima i Sjedinjenim Državama.
Jens Špan
„Da li je CDU dovoljno moderan za gej kancelara?“ To je bio naslov teksta u jednom njemačkom tabloidu koji se odnosi na Jensa Špana. On je od 2017. godine u braku sa muškarcem. Međutim, vara se onaj ko misli da seksualna orijentacija tog 39-godišnjaka podrazumijeva i liberalni pogled na svijet.
Špan se zalaže za buržoasko-konzervativne vrijednosti. Nakon talasa izbjeglica 2015, on je insistirao na dosljednoj promjeni kursa politici prema izbjeglicama i potražiocima azila. U raspravi o takozvanoj „gornjoj granici“, odnosno o broju migranata koje Njemačka može da prihvati, kao i o spajanju njihovih porodica, zalagao se za dalje smanjenje priliva migranata, piše Dojče Vele.
Beim Rennen um #CDU-Parteivorsitz scharrt auch #Spahn mit den Hufen. Wäre schön, wenn er diese Ambitionen und "Verantwortung" mal als #Gesundheit|sminister gegen #Pflegenotstand und #Krankenhaus|sterben zeigen würde. https://t.co/olmp7drcHI
— Nicole Gohlke (@NicoleGohlke) February 14, 2020
U julu 2017. Špan je u jednom intervjuu rekao da svakoga ko je došao sa arapskog kulturnog područja „često karakteriše poremećen seksualni moral“, da oni često „odbacuju Jevreja ili gejeve i neprihvataju ravnopravnost žena“. Imigranti bi, kako je naglasio, morali da nauče kako se živi u otvorenom društvu, a u protivnom, njemačko društvo rizikuje da postane „antisemitsko, homofobno, mačističko i sklono nasilju“.
Otkad je Špan ministar zdravlja, on se profilisao kao vrijedan i radan šef tog resora. Paralelno s tim, on dosljedno radi i na sopstvenoj promociji i pokazuje da je spreman i za veće zadatke. To podrazumijeva i da ne iznosi kritike prema nadređenom. Uzdržava se i od rasprava koje su van njegovog političkog domena.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu