Situacija u kojoj se sada nalaze i on i zemlja su daleko drugačije od one koju je ostavio za sobom. Mnogo toga se izdešavalo u međuvremenu u Trampovom političkom životu, naciji i globalno. Buknula su dva velika rata – jedan u Evropi, drugi na Bliskom istoku, migrantska kriza, inflacija, pandemija kovida, koja je počela u vrijeme njegovog mandata. Sve navedeno je ostavilo posledice na ekonomiju, a upravo to najviše muči američke glasače.
Tramp proglasio je pobjedu, ocenivši da je reč o ”najvećoj političkoj pobjedi nekog političkog pokreta”.
– Hvala američkom narodu što mi je učinio čast da budem 47. predsjednik ove zemlje. Boriću se za svakog građanina, porodice i budućnost, svakim dahom svog tijela, neću se odmoriti dok ne budemo predali jaku Ameriku našoj deci koja to zaslužuju – rekao je Tramp tokom obraćanja svojim pristalicama u izbornom štabu u Zapadnom Palm Biču na Floridi.
Malo ko je vjerovao kada je otišao sa funkcije 2020. da će ponovo biti na čelu SAD.
Šta će biti njegovi izazovi mandata
Prema anketi istraživačkog centra Pju iz maja, “veoma veliki problemi” Amerikanaca su inflacija (62%), sposobnost republikanaca i demokrata da rade zajedno (60%), pristupačnost zdravstvenoj zaštiti (57%), ilegalne migracije (51%) i oružano nasilje (49%).
Takođe, stanje moralnih vrijednosti je “veoma veliki problem” za 46% Amerikanaca.
Sve će to sačekati Trampa kada ponovo uđe u Belu kuću. Prvi put mu je rival na izborima 2016. bila Hilari Klinton, koju je porazio sa 304 spram 227 elektorskih glasova i postao 45. predsjednik, najstariji u istoriji SAD u prvom mandatu, prvi milijarder u kancelariji – i onaj sa najmanje političkog iskustva. Takođe je jedini američki predsjednik koji je imao dva suđenja za opoziv – 2019. zbog pritiska na Ukrajinu da istraži poslovanja porodice Bajden a 2021. zbog podsticanja na pobunu (oslobođen je u oba slučaja). To je bilo nakon što je Tramp izgubio reizbor od Džoa Bajdena sa 306 spram 232 elektorskih glasova. Tvrdio je izbornu prevaru i pokušao da ospori rezultate. Njegove pristalice su 6. januara 2021. upale u Kapitol hil, nekoliko dana prije isteka mandata i Bajdenove inauguracije. Do marta ove godine je više od 500 njih osuđeno na zatvor, a podnijeto je preko 1.300 krivičnih optužnice.
Tramp je izašao iz Bijele kuće obećavajući da će se vratiti. Proveo je godine tvrdeći da je izgubio izbore zbog prevare, oko čega je Amerika i dalje podeljena.
– Uz podršku svih u ovoj prostoriji, vratićemo Kuću, vratićemo Senat i našu zemlju, a onda, što je najvažnije, u 2024. vratićemo našu prelijepu Bijelu kuću – rekao je u martu 2022. pristalicama u Fort Loderdejlu na Floridi.
Pre toga je, međutim, morao da porazi Kamalu Haris na izborima 5. novembra.
Kako je izgledao Trampov prvi mandat?
Povukao je SAD iz Iranskog nuklearnog, Pariskog klimatskog i sporazuma Otvoreno nebo, posvađao se sa NATO oko budžeta, obustavio finansiranje Svjetske trgovinske organizacije, ušao u trgovinski rat sa Kinom, postao prvi američki predsjednik koji je ikad posjetio Sjevernu Koreju, zabranio ulaske u zemlju muslimanima iz sedam zemalja. Donio je paket smanjenja poreza, imenovao troje sudija u Vrhovni sud i preselio ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim.
Najveći uspjeh njegove spoljne politike je bilo posredovanje u sklapanju istorijskog sporazuma između Izraela i Emirata. Ali, njegova politika je dovela do sukoba s Kinom, približavanja Rusiji, a udaljavanju od NATO saveznika i Evrope.
Važi za nacionalistu, anti-intervencionistu, izolacionistu i protekcionistu. Prebacuje mu se da podržava ekstremne desničare, da je šovinista i rasista. Cijeni lidere čvrste ruke, poput Vladimira Putina i Kima Džong Una, prenosi Blic.
Druga Trampova trka
Za sada je, prema mnogima, bez presedana. Na stranu što se Bajden povukao iz trke nakon posrnule debate pa je Tramp trčao ka Beloj kući rame uz rame sa Harisovom. Na njega su pokušana dva atentata u razmaku od svega dva mjeseca.
Prvi pokušaj dogodio se 13. jula na mitingu u Batleru, Pensilvanija, kad je Tramp ranjen u uvo. Slike krvavog Trampa kako prkosno maše pesnicom obišle su svijet. Drugi pokušaj se dogodio 15. septembra dok je igrao golf u svom klubu na Floridi. Napadač je uhvaćen, a Tramp nije povrijeđen u incidentu.
Njegova kampanja eskalirala je uvredama na mitingu u Njujorku kada je jedan govornik okarakterisao Portoriko kao “smeće”, koje su zasijenile završnu poruku republikanskog kandidata. Čak su se iz Trampove kampanje ogradili i rekli da to ne odražava njihove stavove. Tramp je, doduše, poslije rekao da je skup bio “festival ljubavi” i odbio da se izvini zbog uvreda koje su se čule sa njega.
Slično je rekao ovog mjeseca za 6. januar 2021, kad ga je opisao kao “dan ljubavi”. Naime, Tramp je tog dana ima miting ispred Bele kuće prije nego što su hiljade njegovih pristalica došle u Vašington, što je kulminiralo upadom u Kapitol hil tokom zvanične izborne potvrde Bajdena. Sada je rekao da masa koja se pojavila tog dana “nije došla zbog njega već zbog naštimanih izbora”. Prošlog avgusta je protiv njega podnijeta optužnica u Vašingtonu u vezi njegovih akcija 6. januara 2021. i oko tog datuma. Sama pobuna ili podsticanje na pobunu nije jedna od optužbi.
Sem toga, Tramp pokušava da ispliva iz još tri krivična slučaja.
Pravni problemi
Prvi je bivši predsjednik u istoriji SAD koji je krivično osuđen, nakon što je 30. maja proglašen krivim za falsifikovanje poslovnih podataka u slučaju isplate 130.000 dolara porno glumici Stormi Danijels da ćuti o njihovoj aferi tik uoči izbora 2016. (presuda je odložena za 26. novembar).
Nekoliko nedjelja kasnije, 1. jula, Vrhovni sud SAD je presudio da Tramp ima djelimični imunitet u slučaju nezakonitog pokušaja da poništi rezultate izbora 2020. (ne djeluje da će skoro biti suđenja).
U julu je takođe odbačen slučaj protiv Trampa na Floridi vezan za nezakonito držanje osjetljivih vladinih dokumenata. Uložena je žalba, ali je neizvijesno šta će biti nakon odluke Vrhovnog suda o imunitetu.
Takođe, Tramp je u avgustu optužen za krivičnu zaveru za poništavanje rezultata izbora u Džordžiji, a suđenje još nije zakazano.
Šta je Tramp rekao da će uraditi ako pobjedi
Tramp ima dugu listu akcija koje želi da preduzme već prvog dana u Bijeloj kući. Obećao je da će preokrenuti mnoge politike uvedene otkako je napustio kancelariju, te nastaviti na nekim mjestima na kojima je stao.
“Vašington post” je izbrojao da je od pokretanja kampanje Tramp iznio 41 različito obećanje o tome šta želi da uradi svog prvog dana. To uključuje “najveću masovnu deportaciju u istoriji Amerike”, ukidanje povlastica na električna vozila i zabranu transrodnim ženama da se bave ženskim sportom. Takođe planira da završi izgradnju zida između SAD i Meksika, uvede više tarifa na uvoz i poveća proizvodnju energije u zemlji. “Rat” protiv narko kartela i “mnogo bolja zdravstvena zaštita od Obamakera” biće mu prioriteti.
Obećao je da će iskoreniti “neprijatelja iznutra” i rekao da bi razmotrio upotrebu vojske protiv svojih političkih protivnika. Prošlog februara je na dva kampanjska snimka rekao da, ako “marksistički” tužioci odbiju da podignu optužnice za zločine i prepuste “naše gradove nasilnim kriminalcima”, “neće oklijevati da pošalje federalne organe za sprovođenje zakona da povrate mir i javnu bezbednost”.
Na spoljnom planu, nastavio je napade na zemlje članice NATO. U februaru je rekao da se neće pridržavati klauzule o kolektivnoj odbrani i “ohrabrio” Rusiju da “radi šta god poželi” i napadne bilo koju članicu NATO koja ne plaća svoje obaveze.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu