Predsjedničku funkciju je oduvijek želio, još otkada je 1972. godine prvi put izabran u Senat. Odlučio je i ove godine da nije prestar za novu trku, da je i dalje u toku sa dešavanjima i strujama u Demokratskoj partiji i da ga ne brinu riječi žena koje su ga optužile da ih je doveo u neprijatnu situaciju pošto ih je neprikladno dodirivao. Nakon četiri napeta i neizvjesna dana, i teške borbe protiv republikanca Donalda Trampa proglašen je pobjednikom američih izbora.
Ko je Džo Bajden?
Šarmantnog osmijeha i sa dugogodišnjim iskustvom, ostavlja utisak dobrodušnog “ujka Džoa” koji bi možda mogao da ujedini naciju duboko podijeljenu u eri Donalda Trampa. Njegove velikim naporom stečene retoričke sposobnosti donijele su mu obožavanje masa, ali je zbog sklonosti gafovima često bio predmet ismijavanja.
Bio je svjedok preranih smrti najbližih. Gledao je više puta kako mu se političke ambicije raspadaju, pa ih iznova gradio. Preživio je i nekoliko ozbiljnih skandala. Ali čak ni u sumraku karijere nije odustao od svog decenijskog cilja.
Treća sreća
Džozef Robinet Bajden Mlađi rođen je 20. novembra 1942. godine u Skrantonu u Pensilvaniji. Rado ističe da potiče iz radničke porodice, a ne skriva ni da je kao dječak toliko mucao da su mu se rugali. Kada je imao 11 godina njegova porodica se seli na sjever Delavera gdje je 1965. godine diplomirao iz oblasti istorije, političkih nauka i engleskog jezika. U naredne četiri godine pohađa i Sirakjuški univerizet prava gdje stiče zvanje doktora prava.
Prvi put je izabran u Senat 1972. godine kao šesti najmlađi senator u istoriji Sjedinjenih Država. Ponovo je biran u Senat šest puta i bio je četvrti senator po starešinstvu u trenutku kada je dao ostavku da bi preuzeo poziciju potpredsjednika 2009. godine. Bio je dugogodišnji član i bivši predsjedavajući Komiteta za spoljne odnose.
Bajdenu je ovo bio treći, i ovoga puta, uspješni pokušaj da se dokopa Bijele kuće. Prethodna dva neslavno su se završila – nije uspio ni da dogura do stranačke nominacije, odustajući u ranim fazama trke zbog neubjedljive podrške. Godine 1988. pokušao je da postane najmlađi kandidat nakon Džona Kenedija, ali ga je porazio Majkl Dukakis koji će se potom izgubiti od Džordža Buša starijeg. Pokušao je ponovo 2008. godine, ali protiv Baraka Obame i Hilari Klinton nije imao šanse.
Međutim, Obama će ga kasnije izabrati za potpredsjednika i uključiti u političko odlučivanje mnogo više nego što su to raniji predsjednici činili sa svojim zamjenicima. Njih su dvojica za osam godina u Bijeloj kući stvorila i iskreno prijateljstvo.
Po završetku svog potpredsjednikovanja davao je kontradiktorne odgovore o svojoj kandidaturi. Proljeća 2019. godine ipak je odlučio da uđe u predsjedničku trku za nominaciju Demokratske partije. Krajem avgusta 2020. godine, Bajden zvanično postaje kandidat demokrata na predsjedničkim izborima, ali je nominaciju izborio još početkom aprila iste godine kada se njegov glavni rival Berni Sanders povukao iz trke.
Politika
Od početka burne kampanje Bajden ima stabilnu prednost na predizbornim anketama. To je umirilo strahove da će demokrate biti zainteresovanije za nekoga sa stranačke ljevice poput Sandersa, nasuprot centriste Bajdena.
Ekonomska agenda Bajdena ukratko bi mogla da se opiše kao oživljavanje srednje klase. Poznato je Amerika ima proporcijalno manju srednju klasu u odnosu na druge razvijene države. Upravo zato se Bajdenov ekonomski plan najviše oslanja na socijalnu i političku stabilnost.
Svojim planom “Ponovo izgraditi bolje”, koji u centar energetske politike stavlja klimatske promene, podrazumijeva ulaganja od dvije hiljade milijardi dolara namjenjenih čistoj energiji, poslovima i infrastrukturi u naredne četiri godine.
Što se tiče imigracione politike, Bajden stavlja akcenat na “nadoknadu štete“ koju je stvorila Trampova administracija. Plan za prvih 100 dana njegovog mandata uključuje i obustavu politike razdvajanja roditelja od djece na granicama, reformu sistema i politika azila i povećanje humanitarnih resursa na granicama.
Bajdenovim ulaskom u Bijelu kuću, u oblasti zdravstvene zaštite ne bi trebalo očekivati neke radikalne promjene. Za razliku od Sandersa i progresivne struje demokrata, koja insistira na reformi zdravstvenog sistema i “Zdravstvenoj zaštiti za sve” (Medicare for All), Bajden se zalaže za proširenje “Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj njezi” (Affordable Care Act), poznatijeg kao “Obamaker“ (Obamacare).
U svetlu protesta koji Ameriku potresaju još od maja, nakon ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda u Mineapolisu, pitanje rasnih nejednakosti bilo je jedna od ključnih tema Bajdenovog predizbornog programa. Za razliku od Trampa koji je stao u odbranu policije i najavio da će zavesti red na ulicama, Bajden je podržao pokret “Crni životi su bitni” (Black Lives Matter).
Nasuprot Trampovom ležernom odgovoru na pandemiju korona virusa, Bajden smatra da ovakva kriza zahtjeva dobro stručno vođstvo gdje glavnu riječ treba da imaju stručnjaci i nauka, kao i da američki narod mora da bude blagovremeno i tačno obaviješten. Njegov plan podrazumeva: široku dostupnost testiranja, eliminaciju svih troškova kada je liječenje virusa korona u pitanju, ubrzani rad na pronalaženju dobre vakcine, kao i pravilno raspoređivanje zaliha medicinske opreme i ljekara.
Dok je Tramp unilateralizmom, carinskim ratovima i podizanjem zidova donio eroziju globalnog liderstva Amerike, Bajden kao kandidat političkog establišmenta obećava potpuno drugačiji spoljnopolitički pristup. To podrazumijeva vraćanje proverenim receptima – postulatima međunarodnog liberalnog poretka i tradicionalnim savezima.
Život obilježen tragedijama
Iako je dugo vagao da li da se kandiduje za ovogodišnje izbore, 2015. godine tu dilemu nije imao. Osećao je, prema sopstvenim rečima, da je on pravi kandidat za predsedničku fukciju i da je konačno došlo njegovo vreme. Međutim, te planove je još u začetku sasekla nezamisliva tragedija.
U vreme polaganja druge zakletve, januara 2013, Bajden je bio ubijeđen da će nakon isteka drugog potpredsedničkog mandata treći put okušati izbornu sreću. Ali te godine je njegov sin Bo počeo da dobija vrtoglavice i halucinacije, a potom je završio u bolnici. Tada je dobio dijagnozu tumora glioblastoma u četvrtom stupnju. Poslije takve dijagnoze, očekivani životni vijek pacijenta je između 12 i 14 mjeseci.
Bajden je istog trenutka želio da odustane od ulaska u trku, ali je Bo bio taj koji je insistirao da je to njegova dužnost. Ipak, sva razmatranja su prestala kada je Bo nakon teške borbe preminuo krajem maja 2015. godine. Bajden je u svojoj knjizi “Obećaj mi, tata” objavio dnevnički zapis te tragične večeri.
– Maj, trideseti. 7:51 uveče. Desilo se. Moj bože, moj dječače. Moj prelepi dječače – napisao je Bajden.
Nažalost, to nije bio prvi put da je Bajden svjedočio preranoj smrti svojih najbližih. Njegova prva supruga Neilija Hanter i jednogodišnja kćerka Naomi poginule su u automobilskoj nesreći 1972. kada su išle u božićni šoping, samo nekoliko nedjelja nakon što je Bajden prvi put izabran za senatora. U nesreći su njihovi sinovi Bo (4) i Hanter (2) bili teško povrijeđeni, a tada 30-godišnji Bajden položio je zakletvu za senatora pored njihovih bolničkih kreveta.
Neprikladni dodiri i slučaj Ukrajina
Decenijska Bajdenova karijera donijela mu je dragocjeno političko iskustvo, ali i nekoliko skandala kojima su kritičari pokušali da ga diskredituju. Prvi put kada se uključio u predsjedničku trku 1988. godine, ubrzo je otkriveno da je na mitinzima koristio dijelove govora tadašnjeg predsjednika Laburističke stranke Nila Kinoka, kao i da je dijelove njegove biografije predstavljao kao svoje. Bajden je to najprije nazvao “olujom u šoljici čaja”, ali su stigle nove optužbe za plagijat koje su sezale čak do njegovih dana na Pravnom fakultetu.
Tokom karijere, a posebno tokom ovogodišnje kampanje, suočio se i sa problemima proizašlim iz njegove dugogodišnje navike da grli i ljubi nepoznate žene na predizbornim skupovima. Neke od njih su ga optužile za neprimeren fizički kontakt. Iako je tim kritikama bio iznenađen, a najozbiljnija takva optužba stigla je u maju ove godine kada je bivša pomićnica u Senatu Tara Rid rekla da ju je Bajden 1993. godine seksualno napastvovao. Bajden je te tvrdnje oštro negirao.
Najveća drama u političkoj karijeri bila je vezana za njegovog sina Hantera. On je u aprilu 2014. postao član odbora direktora “Burizme holdingsa”, najvećeg proizvođača gasa u Ukrajini, iako nije imao ni prethodnog iskustva u gasnoj industriji niti sa ukrajinskim regulatnornim poslovima. Imao je, međutim, jednu značajnu kvalifikaciju – on je sin potpredsjednika SAD, novog i najvažnijeg ukrajinskog saveznika.
Bajden je 2015. godine, kao tadašnji potpredjsednik, posjetio Ukrajinu da bi podstakao zvaničnike da obnove svoju borbu protiv korpucije. On je pritisnuo ukrajinsku vladu i doveo do otpuštanja državnog tužioca Viktora Šokina, nakon što ovaj nije uspio da istraži korupciju u javnim preduzećima, uključujući “Burizmu”. Bajden je čak zaprijetio da će zadržati milijardu dolara zagarantovanog američkog zajma ako ne izbace Šokina. Ali, Tramp, njegov advokat Rudi Đulijani i drugi tvrde da je Bajden pokušavao da omete istragu u “Burizmi”.
Novi tužilac Jurij Lucenko je preuzeo slučaj i zaključio da u poslovanjima Hantera Bajdena nije bilo ničega sumnjivog. Međutim, Tramp nije odustajao. U julu prošle godine je pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ponovo otvori predmet, što je na kraju dovelo do pokretanja procesa njegovog opoziva po optužbama za zloupotrebu predsjedničke funkcije.
Ukrajinski skandal ponovo je oživio ovog mjeseca kada sa laptopa ostavljenog u servisu “procurili” mejlove koje je Vadim Požarski, visoki funkcioner “Burizme”, poslao Hanteru Bajdenu 17. aprila 2015. godine, a koji navodno dokazuju da su Bajdenovi bili u savezu sa ukrajinskom vladom i da je Hanter iskoristio položaj u odboru “Burizme” da poveže svog oca sa uticajnim ukrajinskim zvaničnicima.
Ovo otkriće u finišu predizborne trke moglo je da sroza Bajdenove šanse. Međutim, sama priča, kao i način na koji je ona dospjela u medije, puna je rupa i nepovezanih detalja, zbog čega mnogi pretpostavljaju da je u pitanju bio pokušaj Trampa da dezinformacijama obori Bajdenov rejting.
“Ja sam gaf mašina”
Bogata politička karijera donijela je Bajdenu i dobro dokumentovanu istoriju javnih grešaka, čudnih momenata i brzopletih izjava. Po sopstvenom priznanju Bajden je prava “gaf mašina”, a nekoliko takvih ispada postali su legendarni.
Prije deset godina, na prijemu Brajana Kovena povodom Dana svetog Patrika, Bajden nije mogao da se sjeti koji od roditelja tadašnjeg premijera Irske je nedavno preminuo.
– Njegova majka je živjela na Long Ajlandu deset godina ili tako nešto. Bog joj blagoslovio dušu. Ipak, čekaj… Tvoja majka je i dalje živa. Tvoj otac je preminuo. Bog blagoslovio njegovu dušu – rekao je Bajden.
Tokom kampanje u Misuriju 2008. godine, pozvao je državnog senatora Čaka Grejema da ustane dok mu je masa aplaudirala. To ne bi bilo sporno da Grejem nije paraplegičar od 16. godine kada je imao saobraćajnu nesreću.
Tokom kampanje za demokratsku nominaciju 2007. godine, Bajden je iznio brojne legendarne komentare o tadašnjim protivnicima, Braku Obami Hilari Klinton i Džonu Edvardsu. Ipak ostala je upamćena jedna izjava o budućem predsejdniku.
– Hoću reći, dobili ste prvog mejnstrim Afroamerikanca koji je artikulisan, svetao, čist i zgodan momak. To je kao bajka – rekao je tada.
“Džo Bajden, moron rasista ili loše prepisan?”, osvanulo je na naslovnici “Ekonomista” već sljedećeg dana.
Bajden je brzo pokušao da razjasni svoju namjeru, rekavši da je želio da upotrebi riječ “svjež” umesto “čist”.
– Mislio sam da kažem da Obama ima nove i svježe ideje, da je novi momak u bloku – rekao je u jednoj emisiji i zatim pitao “Ovo ne pali, zar ne?” kada je vidio da ga voditelj gleda skeptično, a publika se smije, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu