Agencija dpa javlja rezultate predsjedničkih izbora u Hrvatskoj uz ocjenu: „Relativno jasan poraz Grabar-Kitarović mogao bi da u vladajućoj stranci HDZ izazove nervozu i raspravu o političkom usmjerenju.“
I iako mnogi mediji prenose samo kratku vijest o rezultatima, neki od njih ipak u podnaslovu sumiraju utisak njemačkih redakcija o proteklim izborima u Hrvatskoj. Tako Hamburger abendblat piše: „Desničarska predsjednica u trku je ušla s prednošću zbog svoje funkcije, a njen lijevi protivnik sa obećanjem normalnosti. Ovo posljednje je očigledno bilo važnije: Hrvatska sad dobija novog predsjednika, prenosi Dojče vele.
To se ističe i u članku Zidojče cajtunga: „U izbornoj borbi veliku ulogu su imale teme kao što je neefikasna vlada i masovno iseljavanje. Grabar-Kitarović je imala prednost da uđe u trku kao predsjednica, ali kritičari su joj prigovarali da daje obećanja koja ne mogu da se ispune i da se ulizuje biračima. Socijaldemokrata Milanović je, nasuprot tome, obećao ’normalnost’. S obzirom na ’prividne rasprave’ o istoriji koje vodi politička desnica, Hrvatska bi konačno morala da iza sebe ostavi rat protiv Srbije koji je toj zemlji od 1991. do 1995. donio smrt i razaranja, ali i nezavisnost.“
Grabar-Kitarović doživjela sudbinu Josipovića
Nešto opširniji tekst donosi Frankfurter algemajne cajtung. U njemu se ukazuje na velike sličnost s prethodnim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj: „Kolinda Grabar-Kitarović je bila upozorena: prije pet godina, u drugom krugu predsjedničkih izbora u januaru 2015, uspjelo joj je da pobijedi favorizovanog tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića. Socijaldemokrata Josipović je poražen manje zbog sebe, a više zbog nezadovoljstva mnogih Hrvata sa tada takođe socijaldemokratskom vladom koja izgleda nije mogla da pronađe lijek protiv ekonomskog pada Hrvatske.“
Sada se, dodaje frankfurtski list, isto to ponovilo za predsjednicu iz redova HDZ zbog nezadovoljstva vladom pod rukovodstvom te stranke: „Tako Grabar-Kitarović, čiji su izgledi za ponovni izbor do prije samo nekoliko nedjelja djelovali prilično dobro, takođe mora da se iseli iz predsjedničke palate nakon samo jednog mandata, kao i njen prethodnik. Nije bila dovoljno suverena i uvjerljiva kao samostalna i osoba nezavisna od dnevne politike da bi uspela da ostane još pet godina na čelu najmlađe članice EU“.
Autor teksta u Frankfurter algemajne cajtungu Mihael Martens njemačku publiku podsjeća i na dosadašnje djelovanje bivšeg premijera i novog hrvatskog predsednika: „Milanović je rođen 1966. u Zagrebu, pravnik je i, baš i kao njegova prethodnica, poznat po svojim nepromišljenim izjavama koje često štete prije svega njemu samom, ali i njegovoj stranci. Potiče iz porodice crvenog establišmenta u socijalističkoj Jugoslaviji. Ispunio je očekivanja tog miljea kada je pokušao da od pravnih posljedica zaštiti nekadašnjeg komunističkog oficira tajne službe optuženog za ubistvo (slučaj Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, prim.ur). Milanović je popustio tek nakon snažnog pritiska Evropske unije koja je prijetila i finansijskim sankcijama.“
U članku se na kraju zaključuje: “U drugoj polovini godine u Hrvatskoj se ponovo glasa: tada će se odlučivati o budućem sastavu Sabora, hrvatskog parlamenta. Predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću ne treba dva puta reći da je poraz njegove stranačke koleginice i upozorenje njemu samom.”
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu