Poslanici partije čiji je lider član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputili su amandamane na Ustav BiH i, usput, izmjene Izbornog zakona BiH, koje su ekspresno pozdravljene iz SDA. Međutim, funkcioner HDZ BiH Bariša Čolak uzvratio je da su ovi prijedlozi suprotni odlukama Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda i da bi doveli do dominacije Bošnjaka, kao najbrojnijeg naroda.
O čemu se zapavo radi? Kada je riječ o izvoru članova Predsjedništva BiH, DF predlaže da se u izboru članova izbriše nacionalna odrednica, tako da se iz Srpske bira jedan, a iz FBiH dva člana. Tamo bi svaki birač mogao da glasa samo za jednog kandidata, a bila bi izabrana ona dva kandidata koja dobiju najveći broj glasova, s tim da ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih.
Ovaj dio, što se tiče stranaka iz RS ranije nije bio sporan, ali u FBiH odudara od prijedloga koji je predstavio HDZ i koji predviđa 3 izborna područja. Metodologija je komplikovana, a svodi se na to da postoji nepisana garancija da će HDZ imati svog člana Predsjedništva kako im se „ne bi ponovio Željko Komšić“.
Šta DF još predlaže? Zabranu kandidovanja za bilo koju javnu funkciju osobama osuđenim za ratne zločine, proširenje Doma naroda BiH sa 15 na 21 delegata (po tri iz konstitutivnih naroda i tri iz reda ostalih) od kojih su iz FBiH 5 Hrvata, 5 Bošnjaka, jedan Srbin i 2 iz reda ostalih, te iz RS 5 Srba i po jedan Bošnjak, Hrvat i ostali.
Predviđa se raspuštanje PS BiH i (po prvi put u BiH) vanredni izbori ako se u roku od 120 dana od konačnih rezultata izbora ne konstituišu oba doma. Bio bi moguć i prestanak mandata Predsjedništva BiH i novi izbori za svu trojicu članova ukoliko u roku od 150 dana od objave konačnih rezultata izbora ne imenuju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Takođe, ukoliko Predstavnički dom u dva pokušaja ne potvrdi izbor predsjedavajućeg ili Savjeta ministara BiH, Predsjedništvo bi imalo pravo da raspusti oba doma PS BiH konsenzusom, a ako on nije moguć, onda glasovima dvojice članova Predsjedništva.
Glasovi na izborima bi se brojali elektronski, uz uvođenje skenera i kamera na biralištima. Član CIK BiH ne može biti osoba koja je nakon stupanja na snagu Izbornog zakona 2001. bila na funkcijama u izvršnim tijelima političkih stranaka ili imala mandat u zakonodavnim ili izvršnim tijelima vlasti u ime političkih subjekata. Birački odbori popunjavaju se na osnovu javnog poziva, i to osobama koje dostave uvjerenje da su studenti ili da su osobe koje su nezaposlene…
Međutim, delegatkinja SNSD u Domu naroda BiH Dušanka Majkić kaže da je „neprihvatljivo sve što dolazi iz DF“.
– On (Komšić) predlaže sve da bi se nastavilo njegovo foliranje multietničnosti, a da nastavi da vraća dug Bošnjacima za svoj izbor za člana Predsjedništva BiH. To je jasno kao dan. Nema nijedne inicijative, prijedloga, ideje koju može da iznese bilo ko iz te političke partije, a da mi možemo da podržimo – kaže Majkićeva za Srpskainfo.
Predsjednik Srpskog kluba poslanika u PS BiH Nenad Stevandić poručuje da su ovakvi prijedlozi izmjena Ustava i Izbornog zakona neprihvatljivi.
– To su snovi o unitarnoj BiH i pokušaj da se na mala vrata ostvare svi oni resursi koji su protiv opstanka Hrvata ili suvereniteta Srpske – smatra Stevandić.
Portparolka PDP Anja Petrović kaže da još nisu dovoljno upoznati sa prijedlogom koji DF upućuje u parlamentarnu proceduru, ali da se iz medija može vidjeti da se dio toga odnosi na političke odnose u FBiH i u tom smislu ostaje na političkim akterima iz tog entiteta da se dogovore.
– Međutim, ono za šta smo mi izuzetno zainteresovani jeste uvođenje modernih tehnologija, što se i spominje u prijedlogu DF. Mi se zalažemo za suštinske promjene izbornog procesa koje bi omogućile poštene izbore, koji ne podliježu manipulativnim radnjama i koji izražavaju stvarnu volju građana, a to se prije svega odnosi na skeniranje glasačkih listića. To je jedan od političkih prioriteta PDP, a prijedlog DF možemo detaljnije komentarisati kada detaljnije uđemo u sam sadržaj. Ono gdje treba biti najoprezniji to su moguće ustavne promjene koje se spominju, jer tu mora postojati konsenzus, a bilo kakvo eventualno zadiranje u ustavni položaj Srpske za nas ne dolazi u obzir – kaže Petrovićeva.
Šarović: Veće izmjene, manje šanse za uspjeh
Predsjednik SDS Mirko Šarović kaže da svaki prijedlog koji podrazumjeva veći obim izmjena Izbornog zakona nema veliku šansu da okupi većinu koja će te izmjene da izglasa.
– Ovo je izborna godina i što je obim izmjena veći manja je šansa za uspjeh. S obzirom da je mnogo stranaka koje učestvuju u procesu usvajanja zakona, svaka od njih ima svoj pogled i svoje interese. Zbog toga, nažalost, nekada i neki kvalitetniji prijedlozi nemaju šansu – kaže Šarović za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, šansu trenutno imaju samo prijedlozi koji podrazumjevaju tri ili četiri ključne izmjene, koje bi mogle da okupe najveći broj glasova poslanika.
– Tu prije svega mislim na izmjene koje se tiču vraćanja mandata stranci, brojanja glasova skeniranjem listića, uvođenja elektronskog nadzora, rješavanje pitanja glasanja u odsustvu… Postojeća rješenja godinama samo podstiču koruptivne radnje i prevare glasače, a ovim najnužnijim izmjenama napravio bi se bar jedan korak naprijed – zaključuje Šarović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu