Svijet

Korona dodatno istaknula dovstruke aršine: Sezonski radnici u Njemačkoj rade u katastrofalnim uslovima

Na poljoprivrednim dobrima u Njemačkoj radi na stotine hiljada sezonskih radnika, koji često žive u katastrofalnim uslovima, što je posebno vidljivo u doba pandemije korone, navodi radio Dojče vele u prilogu o dvostrukim standardima za sezonce u vreme kovida.

Korona dodatno istaknula dovstruke aršine: Sezonski radnici u Njemačkoj rade u katastrofalnim uslovima
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

U ruralnim dijelovima Nemačke ponovo se beleži širenje korona virusa većih razmjera. Na seoskom gazdinstvu koje se bavi uzgojem špargli u mjestu Kirhdorf na severozapadu Donje Saksonije raste broj novozaraženih. Krajem aprila ih je bilo 42, prošlog vikenda 87, a sada već 104. Zato su u okrugu Dipholc, u kojem se nalazi Kirhdorf, sada uvedena stroga ogrančenja.

Oko 1.000 sezonskih berača špargli koji rade za tog uzgajivača, a od kojih su mnogi iz istočne i jugoistočne Evrope, sada se nalaze u tzv. „radnom karantinu“, pod nadzorom policije. To znči da svoj smještaj smiju da napuste samo radi odlaska na rad u polje, dodaje DW.

Pročitajte još

Sa imanja su obećali da će poslati opsežno saopštenje, ali to do sada nisu uradili, napominje radio.

Katolički sveštenik Peter Kosen jedan je od retkih koji otvoreno priča šta misli o tome. On je i prošle godine oštro kritikovao uslove rada u njemačkoj mesnoj industriji, a nakon toga je od premijera pokrajine Severna Rajna Vestfalija, Armina Lašeta, dobio pokrajinski orden zasluga za narod.

Kosen kaže da je već prošle godine postalo jasno da izbijanje masovne zaraze ima veze sa s prehrambenom industrijom u Njemačkoj, sa berbom voća i povrća, radom u mesnoj industriji, ali i na drugim mjestima. I veoma ga ljuti što ljudi postaju deo rizične grupe zbog svog rada, smeštaja i prevoza.

– Ljudi su na mnogim mjestima u riziku, ne mogu da drže distancu ili su jednostavno iscrpljeni zbog suviše napornog rada. Zato u doba pandemije stalno postaju žrtve masovnih zaraza koronom – kaže Kosen za DW i dodaje da se „stiče utisak da postoje dvostruki standardi“.

Angažovanje sezonskih radnika je međunarodni problem. Benjamin Luig iz Evropskog udruženja za pitanja sezonskog rada koordinira ujedno i Inicijativu za fer poljoprivredne radove. Nju, između ostalih podržava i sindikat građevinara IG Bau.

Nakon izbijanja korone u Dipholcu Luig je izjavio da ga to ne čudi, jer su „jednostavno, pravila suviše labava“.

I on, kao i sveštenik Kosen pominje dvostruke standarde, jedne za domaće, a druge za strane sezonske radnike i kritikuje to što sezonski radnici u Nemačkoj rade mesecima bez zakonski obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Od političara se po tom pitanju do sada jedino izjasnila Janine Visler, predsednica stranke Levica. Ona je upozorila da su sezonski radnici u povećanom riziku, jer naporno rade i često žive u smještajima s katastrofalnim higijenskim uslovima.

Visler zahtijeva da se radnici smještaju isključivo u jednokrevetne sobe, da im se na raspolaganje stave besplatne zaštitne maske i da se redovno testiraju na koronu. A onaj ko u Njemačkoj radi, taj bi od prvog dana trebalo da bude i zdravstveno osiguran, naglašava predsjednica Levice.

Te zahtjeve ne podržava međutim Aksel Knerig, poslanik vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) iz Donje Saksonje. On smatra da se socijalna zaštita sezonskih radnika znatno popravila i da je neophodno proveriti da li ti radnici u svojim domovinama imaju zdravstvenu zaštitu.

Knerig kritikuje to što su, prema njegovom mišljenju, sada „žrtveno jagnje“ postali ti pomagači u berbi od kojih inače zavisi njemačka poljoprivreda, primećuje DW. On takođe tvrdi da su na seoskom imanju u Kirhdorfu redovno obavljana testiranja na koronu i da postoji higijenski koncept.

Inače, o toj temi će sutra raspravljati i gornji dom nemačkog parlamenta, Bundesrat, mada se neće baviti konkretnim slučajem iz Dipholca. Vjerovatno će biti usvojeno pravilo prema kojem se za radnike zaposlene kraće od 102 radna dana ne plaća socijalno osiguranje. To znači: pomagači u berbi ostaju bez potpunog osiguranja ako rade najduže tri ili četiri mjeseca, objašnjava DW.

– To je pravilo veoma problematično. Mnogi radnici nemaju osiguranje u svojim domovinama. Ne mogu se ljudi ostaviti četiri mjeseca bez socijalnog osiguranja – smatra Benjamin Luig.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije