Time dovodimo u pitanje naše zdravlje u budućnosti, a sve je više dijabetičara koji nemaju dobro regulisanu terapiju i njihov šećer varira.
Zato će više ljudi biti na dijalizi, sa amputacijama i većim komplikacijama koje nosi dijabetes.
Ovim riječima je Vedran Puzović iz Udruženja oboljelih od dijabetesa upozorio kako izgleda zdravstvena zaštita u vrijeme pandemije novog virus korona.
Banjalučanin Milorad J. (37) godina je imao jake bolove u stomaku, a nakon utvrđene dijagnoze mu je rečeno da treba na operaciju.
Pošto nije hitan slučaj, rečeno mu je da treba duže čekati nego inače. Međutim, u jednoj privatnoj ordinaciji u Banjaluci, ljekari su ga odmah operisali, a intervenciju je, naravno, morao da plati.
Jedna majka iz Banjaluke pokušala je da zakaže termin za svog sina kod psihijatra na UKC, koji inače vodi njegovu terapiju.
Ocijenila je da mu se stanje pogoršalo, a na redovnim pregledima nije bio četiri mjeseca zbog korone.
– Kada sam nazvala jedno jutro u deset, prvo su rekli da je doktor završio rad sa pacijentima za taj dan. Kad sam tražila termin, rekli su mi 1. septembra i to zato što je hitno – navodi majka pacijenta koja je UKC zvala početkom avgusta.
Od kada je proglašena epidemija novog virusa korona u Republici Srpskoj gotovo, od marta, dakle pet mjeseci, zdravstveni sistem je podređen kovid pacijentima.
Tako je u cijelom svijetu jer su svugde na snazi mjere kojima se pokušava suzbiti širenje virusa.
Kada je u pitanju Republika Srpska, zaključcima Republičkog štaba za vanredne situacije regulisan je rad javnih zdravstvenih ustanova, odnosno domovi zdravlja, bolnice i UKC RS funkcionišu sa 75 odsto kapaciteta.
Srpskainfo je provjerila kako se ljudi, koji nisu zaraženi koronom, liječe u toku epidemije.
Da li hronični bolesnici mogu da idu na redovne kontrole i da li na vrijeme mogu da dobiju adekvatnu terapiju?
Mogu li do dijagnostike građani koji osjećaju simptome koji nemaju veze sa koronom?
Rukovodioci javnih zdravstvenih ustanova tvrde da u praksi sve funkcioniše, da sve hitne slučajeve zbrinjavaju kao i prije pandemije, a da ostali pacijenti samo malo duže čekaju nego inače.
– Pokušavamo da zadovoljimo potrebe svih naših pacijenata iz svih oblasti, uključujući i preventivu koja je sada, ne mogu reći u drugom planu, nego su ti pregledi procentualno manje zastupljeni u dnevnim aktivnostima u timovima porodične medicine – kaže za Srpskainfo Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS.
Ističe da domovi zdravlja nisu ništa mijenjali kada su u pitanju kontrole i liječenje hroničnih bolesnika.
– Ako pacijent ima redovnu kontrolu, terapiju ili radiološko zračenje izdajemo normalne upute, obavljamo pripreme za određene laboratorije. Izdajemo uputnice za konzilijarne preglede i radimo epidemiološku anketu gdje iztrijažiramo da li je bio u kontkatu sa zaraženim i tako pripremljen pacijent ide dalje. Ali, ne bih da komentarišme kako to funkcioniše u bolnicama – navodi Kuprešak.
Stevandić: Razumijemo nezadovoljstvo
Zamjenik generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS Nenad Stavenadić za Srpskainfo tvrdi da se svaka zdravstvena usluga u ovoj ustanovi pruža po utvrđenom rasporedu.
– Radimo kao i prije, samo što se malo duže čeka zbog ograničenog kapaciteta. Ranije smo imali dnevno oko 5.000 pregleda i oko 900 pacijenata na liječenju, a sada je to duplo manje. Ali, neću da opravdam ako je neko slučajno doživio neku neljubaznost od umorne sestre ili ljekara i uvijek sam spreman da istražim i kaznim počinioce. Potpuno razumijemo da postoje nezadovoljstva jer je kovid povećao nivo frustracije i stresa kod ljudi i mi to sve moramo da izdržimo i trudimo se da ne doprinesemo još većem stresu i ogorčenosti kod građana. Isto tako, nagomilan je stres i kod zdravstvenih radnika i to u kombinaciji sa velikim umorom – navodi Stevandić.
On dodaje da se u UKC rade svi hitni slučajevi, kao i da se odmah preuzimaju u proceduru pacijenti kod kojih se sumnja na recidiv.
– Evo, ja radim u ambulanti za nos i sinuse i nisam vratio nikoga. Eventualno je nečiji pregled odgođen – kaže Stevandić.
Nenad Stevandić
Kovid je povećao nivo frustracije i stresa kod ljudi.
Na konstataciju da je u Banjaluci moguće obaviti odmah operaciju u privatnoj zdravstvenoj ustanovi koja nije hitna, a u UKC ne, Stevandić naglašava da privatne zdravstvene ordinacije, za raziliku od nekih drugih zemalja, nisu imale obavezu zbrinjavanja kovid pacijenata.
– One sada ostvaruju i dodatne prihode. Bitno je istaći da nisu u sistemu javnog zdravstva i da im Fond ZO refundira troškove za usluge koje su ugovorene. Dakle, to nije pitanje za UKC, već sa cijeli zdravstveni sistem – ističe zamjenik direktora generalnog UKC RS.
Više posla u privatnoj praksi
Gordana Šukalo, predsjednica Upravnog odbora Udruženja doktora medicine privatne prakse RS, za Srpskainfo kaže da su na početku pandemije, kada su na snazi bile restriktivnije mjere, imali znatno manje pacijenata.
– Od maja, kada su mjere relaksirane, povećao se broj pacijenata. Možda imamo i malo više posla nego prije pandemije. Stim da primjećujemo da među pacijentima koji sada dolaze u privatne ordinacije ima i onih koji nisu ranije dolazili. Kažu da ne mogu u UKC ili da im je otežano da dođu kod specijaliste na UKC – objašnjava Šukalo.
Podsjeća kako ljekari porodične medicine još nisu počeli da rade u punom kapacitetu, a da pacijenti u svakom slučaju imaju svoje potrebe.
– Pandemija predugo traje već, nije samo korona bolest, već postoji jako puno drugih zdravstvenih problema i potreba koje moraju da rješavaju. Međutim, dosta je otežan pristup i doktorima porodične medicine, a i time i uputnice za specijaliste – navodi ona.
Građani se sami javljaju specijalistima u privatnim zdravstvenim ustanovama i bez uputnica.
– Mislim da to u ovim ekonomskim uslovima i krizi koja će tek nastupiti možda i nije najpovoljnije za pacijenta koji već imaju pravo preko svog zdravstvenog osiguranja. To je možda nešto o čemu treba razmišljati, o možda nekom paušalnom načinu plaćanja – ističe Šukalo.
U Ministarstvu zdravlja RS kažu da je Republički štab za vanredne situacije Republike Srpske donio je niz zaključaka koji se tiču organizacije rada zdravstvenih ustanova u vreme pandemije virusa korona i navode da se hitna stanja, trudnice i porodilje, itd. kao i oboljeli od COVID-19 zbrinjavaju prioritetno.
– Takođe, svi građani koji osjećaju neke tegobe mogu da se jave službama porodične medicine u nadležnom domu zdravlja, a preporuka je, osim kada se radi o hitnom stanju, da se u cilju sprečavanja širenja virusa korona, prvo jave telefonski svom porodičnom doktoru – objašnjavaju u ovom ministarstvu.
Kažu da su Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske u svakodnevnom kontaktu sa javnim zdravstvenim ustanovama.
Kada su u pitanju privatne zdravstvene ustanove, kako navode, one su dužne da se pridržavaju svih preporuka Instituta za javno zdravstvo.
Ističu da privatne zdravstvene ustanove ne zbrinjavaju pacijente oboljele od COVID-19, te njihovi kapaciteti nisu opterećeni pandemijom virusa korona.
Po zvaničnim podacima, građani Republike Srpske najčešće se liječe zbog kardiovaskularnih oboljenja, zatim karcinoma, dijabetesa… Upravo su najčešći uzroci smrti u Srpskoj kardiovaskularna oboljenja i karcinomi.
Po podacima koje smo dobili iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, ove godine u junu na bolničkom liječenju u RS se nalazilo 12.682 pacijenta, dok je u junu prošle godine bilo 15.595 slučajeva hospitalizacije.
U pitanju su bolnička liječenja u 18 zdravstvenih ustanova. Dakle, uključene su i neke specijalizovane ustanove, kao i privatne bolnice u kojima se pruža bolnička zdravstvena zaštita.
Pacijenti su liječeni u bolnicama najčešće zbog kardiovaskularnih oboljenja, malignih bolesti, porođaja…
Kada će da rade u punom kapacitetu?
Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS, kaže da je jasno definisano koliki je kapacitet trenutnog rada javnih zdravstvenih ustanova u cilju zaštite svih pacijenata od korona virusa.
– Svako ima pravo na liječenje u skladu sa svojim osiguranjem – dodaje on.
Na pitanje kakva epidemiološka situacija u Srpskoj treba da bude da bi javne zdravstvene ustanove radile u punom kapacitetu, Zeljković kaže da će to biti onda kada ne budemo imali porast pozitivnih, uz opadanje broja zaraženih, povećan rast oporavljenih.
– Uz postojanje jasnih dokaza o prestanku epidemije, odnosno 28 dana bez zaraženog – kaže Zeljković.
Šta se dešava sa oralnim zdravljem?
Siniša Kovačević, predsjednik Udruženja stomatologa RS, za Srpskainfo kaže da su stomatolozi, nakon što im je krajem maja dozvoljen rad, imali i povećan obim posla i da je to sigurno zbog toga jer dva mjeseca nisu radili pa se negomilalo problema sa oralnim zdravljem.
– Pitanje je kakvo će biti stanje ubuduće. Definitivno se osjeti pad, posebno u smislu toga da naši ljudi koji žive i rade u inostranstvu otežano dolaze, pogotovo one ordinacije koje su bile orijentisane ka tim pacijentima osete značajan pad – dodaje Kovačević.
Što se tiče oralne higijene i da li je korona uticala na zapostavljanje, Kovačević smatra da ovo suviše kratak period da bi se o tome mogli govoriti.
– Moguće su takve posljedice ako dođe do intenziviranja ekonomske krize – kaže on.
Što se tiče stomatoloških službi i u javnom i privatnom sektoru, koliko zna, sve se radi potpuno regularno i ne postoji neki zastoj, niti su gužve sada takve da pacijenti ne mogu dobiti odgovarajuću uslugu.
(Tijana Grujić, Valentina Mišljenović)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu