Bosna i Hercegovina je ove godine dobila ocjenu 36 na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najviši nivo korupcije, a 100 najniži i nalazi se zajedno sa Kosovom na 101 mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u istraživanje. Riječ je o najlošijoj ocjeni koju je BiH dobila poredeći je sa 2012. godinom, kada je bila ocjenjena sa 38 i bila je na 89. poziciji, a sada je svrstana u red zemalja koje globalno u kontinuitetu najviše nazaduju.
Od zemalja u regionu najbolje je plasirana Hrvatska koja je ipak nazadovala za tri mjesta i zauzima 63. poziciju, Crna Gora i Srbija su dobile istu ocjenu kao i prethodnih godina i zauzimaju 66, odnosno 91. poziciju, a Sjeverna Makedonija je sa 93. pala na 106. mjesto i drži najgoru poziciju u regionu.
U Danskoj, Novom Zelandu, Finskoj, Švedskoj i Švicarskoj zabilježen je najmanji indeks korupcije od 85 do 88, dok su Somalija, Sirija, Jemen, Venecuela i Avganistan zemlje na najnižem mjestu i u njima u najvećoj mjeri prevladava korupcija.
Analiza rezultata CPI i poređenje sa ostalim istraživanjima, pokazala je da su ovako velikom padu BiH najviše doprinijele nepravilnosti u provođenju izbora, zakona iz oblasti finansiranja političkih stranaka i predizbornoj kampanja, na šta je TI BiH, kako su naveli i ukazivao u okviru monitoringa izborne kampanje. BiH zbog toga spada u red država koje zbog stalnog porasta najtežih oblika političke korupcije nisu u stanju svojim građanima omogućiti osnovna ljudska prava.
U izvještaju je navedeno i to da brutalna represija i prijetnje biračima, manipulacija biračkim spiskovima o rezultatima izbora, iz potpuno mobilisanje državnih resursa u službi vladajućih stranaka zemlju udaljava od političke odgovornosti i demokratizacije.
Istaknuto je da kao posljedica neregularnih izbora, vlasti u BiH imaju vrlo upitan legitimitet, koji dodatno kompromituju imenovanjem presuđenih kriminalaca na najviše funkcije izvršne vlasti. Parlamenti, lišeni bilo kakve funkcije parlamentarnog nadzora, parlamentarce svode na puke portparole partijskih lidera, bez mogućnosti da se bilo koji od anti korupcijskih zakona, kao što su zakoni o sukobu interesa, finansiranju političkih stranaka ili Visokom sudskom i tužilačkom savjetu nađu u iole izglednoj situaciji da budu usvojeni.
Najbolji primjer za to su slučajevi Memić i Dragičević. Pravosuđe ne da ništa nije uradilo da otkrije počinioce, nego su uradili sve da ih prikriju pa su bili nagrađeni velikim pozicijama pojedinci umjesto da budu sankcionisani – rekao je to predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin.
Takođe, potpuna politička kontrola organiziranog kriminala nad pravosuđem zahtijeva prioritetno djelovanje. Nažalost, kako je navedeno u izvještaju, inicijativa organizacija civilnog društva za provođenjem detaljnih provjera svih nosilaca pravosudnih funkcija vlasti u BiH su je ignorisale, ali i EU. To je, kako je naglašeno, ujedno i dio šireg problema izostanka implementacije EU Strategije za zapadni Balkan.
Ovo je naglasio i Blagovčanin, napominjući da je BiH uspjela nešto što nijedna država nije, a to je dodatan pad kada je riječ o korupciji i konstantno nazadovanje.
– BiH je u situaciji u kojoj je korupcija postala zvanična državna, entitetska i kantonalna politika i to je moguće vidjeti u svakom pojedinačnom potezu institucija u ukoliko analizirate bilo koje imenovanje, tender, propis, vidjećete da je riječ o vrlo jasnom partikularnom interesu koji stoji iza njih, kazao je Blagovčanin.
TI BiH je na osnovu detaljnih i sveobuhvatnih analiza pripremio prijedlog mjera koje bi trebale na sistemski način da adresiraju uzroke korupcije, a odnose se na unapređenje izbornog procesa, reformiranje pravosuđa s fokusom na provođenje detaljnih provjera, detaljne sistemske preglede i reviziju javnog sektora i javnih preduzeća koji treba da rezultira njihovom racionalizacijom i depolitizacijom.
(Klix)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu