U našoj podsvijesti postoje slojevi koji su kroz vijekove zapravo pretvarali čovjeka u jedno biće koje je uzdrhtalo i koje pored svojih egzistencijalnih problema uvijek ima vremena da reaguje na sve vidove onoga što se danas pogrdno zove spektaklom, ali ipak nečim što ga dovodi do katarze. Dobro pozorište, dobar film nas uvijek dovodi do u čovjekovom biću ideje o katarzi – istakao je on.
Danas je u Drvengradu održan panel na temu “Društvo spektakla”, zapravo razgovor o knjizi Krisa Hedžisa “Imperija iluzija – kraj pismenosti i trijumf spektakla”. Učesnici su ujedno uveli i paralelnu temu do koje mjere se sadržaj ove knjige dotiče naših iskustava što formalnih, što stvarnih, socioloških. Kako je napomenuto, sadržaj ove knjige govori o mnogim aspektima američkog društva na veoma zanimljiv način koji čitalačkoj publici danas odgovara više od naučnih teza. U razgovoru kojim je moderirao Emir Kusturica učestvovali su Milan Ružić, saradnik Andrićevog instituta, Milorad Vučelić i pozorišni reditelji Mladen Materić i Milan Nešković.
Poslije ovog panela održana je promocija knjige “Ruski krst” Zorana Šaponjića.
– Postoje dvije vrste tretiranja hrišćana, takozvano hipostazijsko i apostazijsko koje se zapravo razlikuje po tome što jedna vrsta pristupa hrišćanstvu ima tu duboku liberalnu filozofiju iza sebe i ona je povezana sa zapadnom idejom o hrišćanstvu u kjoj se ne uvažavaju jevanđelja. Šaponjić kao jedan od evangelista hoda Rusijom i uspostavlja odnos prema Rusiji na bazi stare istine uočavanja da je ruska stepa bila ruska duša jer je zapravo onaj ko vlada stepom vladao i Rusijom – naveo je Kusturica.
– Šaponjić to osjeća i iskazuje da se Rusija razlikuje od zapadne civilizacije po više elemenata. Najznačajnije je da je ona svoje manjine prirodno tretirala kao dio svog društvenog bića i da je imala samilosti prema njima. Putujući zajedno sa Šaponjićem, čitajući njegovu knjigu čovjek dolazi do neke vrste recepcije Rusije u kojoj su svi njeni djelovi zapravo pitanje jedne velike ideje. Naslov ove knjige je najbolji naziv doživljaja jednog reportera literate koji je prošao gotovo čitavu Rusiju, a ja sam ga sretao često na tom iscrpljujućem putu – naveo je Emir Kusturica.
Autor knjige je ispričao da je knjiga nastala slučajno jednim pozivom Kusturice sa pitanjem “Zorane, hoćeš li u Rusiju?”
– Iz tog prvog putovanja je krenula ta prva priča, a putovanja su se ređala. Meni je bio san da proputujem Rusijom, da je vidim. Ja nisam čovjek spektakla, ja sam u ovu knjigu izručio svoju dušu – zaključio je Zoran Šaponjić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu