Teško je pobrojati sve dogovore stranačkih lidera u proteklih 20-ak godina, kako u jednom entitetu, tako i na nivou BiH. Neki su pretočeni u pokušaj ustavne reforme, drugi su se ticali manje važih pitanja, a zajedničko im je to da je većina dogovorenog ostalo samo mrtvo slovo na papiru, za razliku od podjele funkcija i ulaska u vlast.
Univerzitetski profesor i politički analitičar Drago Vuković smatra da se političari u BiH mogu dogovoriti samo oko toga da nema dogovora.
Taj problem nedogovaranja o ozbiljnim državnim problemima je najveća bolest ove države, jer BiH od Dejtona počiva na nesposobnosti dogovaranja. Ti prividni dogovori, koji su produžavali život političarima, zapravo su samo jedan mali korak koji je više u funkciji odžavanja političkih elita nego postizanja važnih dogovora o budućnost BiH – smatra on.
Vuković sve sukobe i nedogovaranja oko neformiranje vlasti skoro godinu nakon izbora posmatra kao sramotan događaj i kao šamar demokratiji u 21. vijeku.
– I kada se napravi mali iskorak kao što je ovaj sporazum, čini mi se da je to opet kupovina vremena za stvaranje nove krize, koja vodi blokadi institucija. Zamislite kada se objavi jedna dobra vijest da će se konačno formirati izvršna vlast, onda se pojave ljudi koji su nesposobni da razmišljaju državnički i da traže razloge da se vlast ne formira. Čini mi se da je BiH potpuno zarobljena iznutra od politički lidera. Šteta što više nema tih velikih književnika kao što su bili Nušić i Domanović, da prave nove satire, tragedije i komedije. Prosto je nevjerovatno da jedno društvo u 21. vijeku može da trpi toliki teror političkih elita – zaključio je on.
Pobuna
Jedan od prvih stranačkih dogovora u BiH bio je 2006. pretočen u tzv. Aprilski paket ustavnih promjena. Na inicijativu tadašnjeg visokog predstavnika Kristijana Švarca Šilinga, SDA, SDS, SNSD, PDP, SDP BiH, HDZ BiH i SP RS pristale su da mijenjaju Ustav BiH, što bi značilo jedan predsjednik BiH i dva potpredsjednika, koji se biraju i smjenjuju u PS BiH, povećanje broja poslanika i delegata na nivou BiH, davanje nadležnosti državi da formira Sud i Tužilaštvo BiH, dok bi se prenesene nadležnosti na BiH mogle vratiti entitetima samo uz jednoglasan pristanak države i oba entiteta.
Međutim, dogovor za koji se smatra da je bio pokušaj da od BiH napravi državu, srušen je u parlamentu glasovima poslanika SBiH, HDZ 1990, te po jedan iz SDP, NHI, BOSS, HDU i SRS RS. Vođom pobune proglašen je Haris Silajdžić.
Početkom 2009. uslijedio je Banjalučki dogovor, koji su, kao nastavak Prudskog sporazuma, potpisali lideri SNSD Milorad Dodik, HDZ BiH Dragan Čović i tadašnji predsjednik SDA Sulejman Tihić. Glavna tačka dogovora bila je podjela BiH na četiri federalne jedinice od kojih bi svaka imala svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.
Želje i mogućnosti
Međutim, takav sporazum nikada nije proveden u djelo, kao ni rješavanje pitanja državne imovine, dok su neke tačke sporazuma realizovane, ali mnogo kasnije – status Distrikta Brčko je upisan u Ustav BiH, a stanovništvo u BiH je popisano, ali tek 2013.
Slično je prošao i Sporazum o pogramskoj i projektnoj saradnji u zakodavnoj i izvršnoj vlasti 2012-2014. između SNSD i SDP, kada je predsjednik te stranke bio Zlatko Lagumdžija.
Međutim, mnoge želje ostale su samo – želje: zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda u vrijeme prispjevanja u BiH, Izmjena Zakona o CB BiH, kojim se omogućava korištenje obveznica BiH, entiteta, kantona ili opština do 10 odsto ukupnih obaveznih rezervi banaka, uvođenje diferencirane stope PDV, a u Izbornom zakonu BiH uvođenje zatvorenih izbornih listi.
Ono što SNSD traži sada, nalazilo se i u tom sporazumu – da glavne tužioce na svim nivoima vlasti imenuju nadležna zakonodavna tijela. Istu sudbinu doživjela je i inicijativa da se advokati u VSTS zamijene univerzitetskim profesorima pravne struke koje bi javnim konkursom imenovao Predstavnički dom BiH.
Istina, iz sporazuma SNSD i SDP nešto je kasnije i urađeno: ograničen je iznos članarine u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, Elektroprenos je podijelio tada blokiranih 100 miliona KM, a Zakon o sukobu interesa je izmjenjen tako što je posao prebačen na komisiju na nivou BiH.
“Usaglašeno” djelovanje
Osim osvih sporazuma, u prošlosti je bilo i brojnih dogovora partija unutar jednog entiteta.
Kada je riječ o Srpskoj, svi će se prisjetiti Platforme o usaglašenom djelovanju SNSD i SDS u institucijama na nivou BiH, koji su u novembru 2010. potpisali Milorad Dodik i Mladen Bosić. Međutim, usaglašeno djelovanje dvije najveće srpske partije puklo je već 2013.
Takođe, i partije nekadašnjeg SzP imale su nekoliko sporazuma o zajedničkom djelovanju. Ali, pošto su poražene na izborima, sve što su planirali palo je u vodu, a lider NDP Dragan Čavić priklonio se vladajućoj koaliciji u RS.
Mazanje očiju
Politička analitičarka Ivana Marić smatra da politički lideri potpisivanjem raznih sporazuma samo mažu oči narodu, jer se jasno vidi da čim potpišu neki sporazum – nastaju nesporazumi.
– Radi se o tome da oni sporazumima pokušavaju da zavaraju narod. Primjer je mazanje očiju NATO pričama. NATO nije pravi razlog njihovih (ne)sporazuma, već su to koristili da mi ne bismo vidjeli one stvari oko kojih se oni stvarno dogovaraju, tačnije oko podjele funkcija – objasnila je Marićeva.
Dodaje da je problem to što su svi lideri u izbornim kampanjama išli s različitim i jako kategoričnim stavovima, pa sada ne znaju kako da postignu dogovor, a da niko ne bude gubitnik.
– Zbog velikog nepovjerenja među liderima partija ne možemo očekivati konkretne sporazume i poteze za dobrobit svih. Njih ćemo, kada podijele resore, vidjeti samo kada budu trebali izglasati neke namete građanima – rekla je ona.
Koalicija u RS: DNS ostao bez predsjednika NSRS
Dugogodišnji koalicioni partneri u RS – SNSD, DNS i SP u martu 2018. potpisali su sporazum o predizbornom i postizbornom djelovanju. Između ostalog, sporazumom je predviđeno da će kandidate za predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH dati SNSD, dok će DNS prvi da bira jednu od preostalih ključnih funkcija nakon izbora – predsjednika NSRS, Vlade ili predsjedavajućeg Vijeća naroda.
Nakon izbora, DNS je izabrao predsjednika parlamenta, ali je sporazum izigran jer je ta funkcija pripala Demosu.
Sličan dogovor o pravu izbora važi i za nivo BiH, pa ostaje da se vidi da li će tamo DNS bolje da prođe. Ove partije, pojačane novim članicama koalicije, nedavno su dogovorile novi sporazum, ali se on uglavno odnosi na raspodjelu funkcija.
Slobodan Popadić, Tanja Vukomanović
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu