Politika

Više saradnje, manje POLITIČKOG ODMJERAVANJA: Stručnjaci o komunikaciji Srpske i FBiH

Policijski čas, ograničeno kretanje i pojačane mjere mogu doprinijeti u centralizovanim zemljama poput Srbije, dok je za decentralizovanu BiH to mnogo teže, te traži veći stepen komunikacije unutar zemlje.

Više saradnje, manje POLITIČKOG ODMJERAVANJA: Stručnjaci o komunikaciji Srpske i FBiH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Jedna je ovo od teza iz analize Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, čiji su se ekperti ovog puta bavili prirodnim katastrofama u Bosni i Hercegovini i, između ostalog, kriznoj komunikaciji unutar zemlje za vrijeme pandemije virusa korona.

Republika Srpska i Federacija BiH pokušavaju uskladiti svoje aktivnosti i primjereno reagovati na situaciju koja se brzo mijenja a istovremeno kontrirati na druge implementirane mjere iz političke sfere. Znatne su i razlike, ali i ograničenja u načinu na koji pojedine države mogu izvršavati krizne aktivnosti: u centraliziranim zemljama kao što je Srbija, policijski sat, prisustvo bezbjednosnih snaga i zabrane kretanja mogu biti izvedivi i učinkoviti – navodi se u analizi.

Decentralizacija

Dodaju da je u  decentraliziranom okruženju BiH, posebno u FBiH s 10 kantona, gdje svako od njih tumači vlastitu politiku i interes, nezahvalni zadatak koordinacije stavljen je na Federalnu upravu civilne zaštite.

– Njihove uredbe, preporuke i akcije trenutno su jedini konkretni koraci u kriznoj komunikaciji na nivou radnog tijela FBiH. Napominjemo da svaka od administrativnih regija u BiH ima svoju upravu civilne zaštite, a u FBiH postoji dodatnih 10 kantonalnih sjedišta civilne zaštite – dakle nivo koordinacije, uključenosti i pritoka povratnih informacija je prilično neefikasan za tako malu zemlju – navode oni.

Dodaju da dva najveća urbana središta, Sarajevo i Banjaluka, teže ka smanjenju broja gradskog stanovništva na otvorenom, koordinišući izolaciju, trijažu i brigu za COVID-19 pozitivne pacijente kao i suzbijanje slučajeva inflacije cijena ili uskraćivanja kritičnih zaliha.

– Učinkovitost i pridržavanje naredbi i preporuka van glavnih urbanih središta je trenutno upitna, ali u mnogim manjim zajednicama nedostaju resursi za izvršavanje naredbi i preporuka – smatraju u IFIMES-u.

Pročitajte još

Uprkos decentralizaciji, brojnim krizama i komplikovanom sistemu, stručnjaci smatraju da je BiH uložila sve napore kako bi se virus korona suzbio, međutim, potrebno je još mnogo toga.

– Da bi se uhvatili u koštac sa sledećom krizom ili ponavljanjem trenutne krize, entiteti BiH i susjedne zemalje, moraće uspostaviti zajednički kontakt za započinjanje saradnje i komunikacije pod jednakim uslovim, možda koristeći još uvek funkcionalna nasljeđa SFRJ. Regija ne smije propustiti još jednu priliku, kao što je to imala 2014. za formiranje koherentne, objedinjene službe za hitne slučajeve. Kriza ilustruje da su za rješavanje evoluirajuće situacije na terenu potrebni veća transparentnost, više komunikacije i manje političkog odmjeravanja, posebno u situaciji kada je međunarodna zajednica zaokupljena vlastitim problemima – smatraju stručnjaci.

Lažne informacije

Stručnjaci upozoravaju da je uznemirujući element u komunikacijskoj sferi pojava neprovjerenih, lažnih ili ciljanih dezinformacija.

FOTO: Foto:Siniša Pašalić/RAS Srbija
FOTO: Foto:Siniša Pašalić/RAS Srbija

–  Većina tih informacija je alarmantna ili namjerno osmišljena da stvori zbunjenost i podstiče paniku. Čak i u vrijeme pandemije, elementi informacijskog rata i stvaranja posebnih narativa nisu nestali na Zapadnom Balkanu. Vrste dezinformacija kreću se od globalnih teorija zavjere, do lokalnih tema kao što su stvarni broj zaraženih, zatvaranje komunikacija, nedostatka lijekova sa krucijalne liste te raznih „lijekova“ za infekciju COVID-19 – navedeno je u analizi IFIMES-a.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije