Banjaluka

"KREDITI SU PITANJE ŽIVOTA" Krhka privreda zavisi od dobre volje banaka

Prije samo nekoliko mjeseci govorilo se o rekordnoj zaposlenosti u gradu – 73.000 građana, dok su danas zbog pandemije brojna radna mjesta ugrožena.

radnice u fabričkom krugu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Zbog pojave virusa korona i uvedenih mjera, upitan je rad mnogih privrednika u Banjaluci, smanjen je obim posla, obustavljeni su proizvodni i uslužni procesi, privrednici se suočavaju sa padom broja narudžbi, otkazivanjem ugovora, komplikacijama u isporuci robe i uvozu repromaterijala.

Najviše je pogođen sektor ugostiteljstva i turizma, a bez posla su u velikoj mjeri ostali i radnici u maloprodaji i proizvodnji, pokazuju istraživanja. Dijelu radnika već je smanjena plata, dok ostali strahuju da će im se isto neminovno desiti.

Kako bi podržali poslovnu zajednicu u prevazilaženju ekonomskih posljedica epidemiološke krize, Grad Banjaluka pripremio je paket mjera za pomoć, a jedna od njih je i subvencija kamate na kredit.

Banjaluka će u potpunosti finansirati kamatu u iznosu do 3,5 odsto na period od tri godine, za kredite do 50.000 maraka.

Ova pomoć je namijenjena samostalnim preduzetnicima i privrednim društvima kojima je zbog pojave korona virusa otežan ili skroz onemogućen rad i kojima treba kredit za finansiranje obrtnih ili osnovnih sredstava.

Na raspolaganju za te namjene je 500.000 maraka, sa kojima nadležni procjenjuju da će subvencionisati kreditni plasman od oko dest miliona KM, po navedenim kriterijumima. Javni poziv biće otvoren do kraja godine.

Treba pozdraviti svaki oblik pomoći, smatram da je ovo dobar potez jer privrednicima sa teritorije grada definitivno daje do znanja da lokalna zajednica aktivno radi na prevazilaženju problema izazvanih virusom korona. A, da su problemi veliki, zaista jesu, jer ovo je nešto sa čim se prvi put susrećemo i može imati dalekosežne posljedice – ističe Aleksandar Ljuboja, član Udruženja ekonomista RS SWOT i sekretar Područne komore Banjaluka sa kojim smo porazgovarali o ovoj mjeri Grada, stanju u našoj privredi i čemu se možemo nadati.

Ljuboja napominje da je i prije aktuelne situacije svima bilo jasno da je domaća privreda krhka. Neadekvatna produktivnost i konkurentnost koju moramo povećavati, uporedo sa hroničnim nedostatkom obrtnog kapitala, slika su naše privrede.

Na domaće tržište uvozi se dosta strane robe, između ostalog i veliki dio repromaterijala. Zbog posljednjih dešavanja, popucale su linije snabdijevanja tako da sada ni naši proizvodi ne mogu da se kreću prema finalnim, izvoznim tržištima.

Ljuboja, koji je 18 godina proveo u bankarskom sektoru, naglašava da su novi krediti sada neophodni da bi se oporavila likvidnost, oni su „pitanje života“, ali isto tako, pitanje je da li će se banke i dalje pridržavati svojih kriterijuma ili će oni biti prilagođeni aktuelnom vremenu.

FOTO: Foto: Siniša Pašalić/Ringier
FOTO: Foto: Siniša Pašalić/Ringier

– Ako budu, onda će biti liberalizacija u dodjeli kredita što će nam pomoći da prevaziđemo ovaj problem. Prvo da popravimo likvidnost, da se krene ponovo u proizvodni proces i da na neki način pokušamo sve naše kapacitete da održimo neoštećene u većoj mjeri: izvoznike da ponovo vratimo na taj put ukoliko se normalizuje situacija, a onima koji proizvode za domaće tržište damo priliku da nas u većoj mjeri snabdiju robama – govori Ljuboja.

Pročitajte još

On poziva i građane da se uključe u akciju Privredne komore „Kupujmo naše, sačuvajmo radna mjesta“, da se u ovom momentu okrenu domaćim proizvođačima, kako bismo pomogli i njima i sebi, da se na neki način „zatvori put uvoznim robama“, a domaća industrija stekne produktivnost.

– Ključno je u ovom momentu prevazići nelikvidnost, ali iz kojih izvora- još ćemo vidjeti. Ja sam skeptik da će komercijalne banke da riješe to pitanje, ali u svakom slučaju ako dođe do toga, ovakva subvencija Grada je od krucijalnog značaja, da pomogne preudzećima da ponovo pokrenu aktivnost, a sa druge strane da osjete da lokalne zajednice i insitucije vode računa o njima i pokušavaju da nađu rješenje u skladu sa svojim mogućnostima – zakuljčio je Ljuboja.

Dan poslije

Oni koji se bave analiziranjem gubitaka, gube vrijeme u pripremi onoga što nas čeka, smatra ekonomista Aleksandar Ljuboja.

– Moramo da razmišljamo dublje, prije tri nedjelje pojavila se jedna floskula kod ekonomista tzv. „dan poslije“. Velike kompanije i privrede su stavile na stranu sublimiranje gubitaka i pokrenule opsežne pripreme za ono što će se desiti kada ova situacija bude prevaziđena: kako poslovati, kako zauzeti što više tržišta i kako dominirati. Dodjela subvencija za kamatu, dobar je potez u kontekstu te filozofije da razmišljamo o danu koji će doći i da na taj način pokušamo prevazići probleme – zaključuje on.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu