Dali smo podršku pitanju državne imovine. Imao sam osjećaj da neki samo čekaju da visoki predstavnik to nametne, ali pozivamo parlament BiH da uz našu pomoć donese zakon. Bilo nam je drago vidjeti da Predsjedništvo BiH radi i da smo imali inicijativu Željka Komšića i Denisa Bećirovića. Ne znamo da li je nacrt tog zakona stigao u parlament BiH. Pozvao bih sve u Parlamentarnoj skupštini BiH, iako imaju drugačije mišljenje, da sjednu i razgovaraju – rekao je Šmit.
On je istakao da je i dalje prioritet integritet izbornog procesa, ali i budžet institucija te državna imovina.
– Birači imaju pravo da vjeruju da će njihovi glasovi biti pravilno prebrojani. Zahvalili smo se predsjednici CIK, koja nam je predstavila izvještaj. Usaglasili smo se da je potrebno obezbjediti mjere tehničke identifikacije birača, ali i da skeniranjem omogući brzo prebrojavanje glasova. To se može osigurati za opšte izbore – rekao je Šmit i naveo da su pozvali institucije na nivou BiH da obezbjede potrebne pare za nove tehnologije na biračkim mjestima.
– Postoji spremnost da se pomogne s programima od međunarodne zajednice. Slijede opšti izbori i to bi trebalo da obezbjede državne institucije – rekao je Šmit.
O budžetu na nivou BiH
Naveo je i da su dosta razgovarali o budžetu BiH.
– Na državnom nivou postoji praksa da se iscrpljuju institucije. Razgovarali smo o pojedinim institucijama, pogotovo o institucijama kulture. Znate da sam nedavno donio nalog da Savjet ministara treba izaći sa svojim prijedlogom. Imali smo izlaganje ministarke Bošnjak, koja je iznijela neke ideje. Potrebno je uraditi dosta posla. Kada je ova tema u pitanju, moramo to riješiti jer je to identitet BiH – naveo je Šmit u izlaganju komunikea sa sjednice PIK.
Naveo je da je jedan od tema bila i slučaj BHRT, o čemu ih je izvijestio ministar Edin Forte, koji ih je obavijestio o problemima organizovanja.
– To je pitanje slobode medija – rekao je on.
Šmit je istakao da im se obratio i direktora Granične policije BiH, koji je govorio o njihovim problemima i novom pravilniku.
– Čuli smo da godinu i po nije urađeno po usvajanju ove regulative. Njima trenutno nedostaje oko 1.000 policijskih službenika. Razgovarali smo kako da se proširi odluka, kako bi se zaposlili novi kadeti – rekao je Šmit.
Istakao je da pozdravljaju saradnju sa Fronteksom, ali da on ne može biti zamjena za manjak policijskih službenika.
– Dali smo preporuke da se o ovim temama mora baviti i BiH, a ne samo njeni entiteti – rekao je Šmit, prenosi Avaz.
Šmit je ponovio da ostaju pri svom stavu o neprihvatljivosti scenarija secesije, i da se to ne može tolerisati jer se dovode u pitanje institucije BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu