Kusturica je rekao da postaviti pitanje “što mi je ovo trebalo” isto je kao kad bi ste pitali drumskog razbojnika zašto nekog zaustavlja i reketira.
Citiram Don Kihota koji je, nesrećnik, vodio svoj rat, kao što sam na neki način i ja vodio sve svoje ratove, idealistički, i na kraju, kad je malo skrenuo sa uma, prijatelji ga dovedu kod sestre i on kaže otprilike – šta mi je ovo trebalo. Don Kihot je rekao – sve što sam uradio u životu bila je jedna obična glupost – rekao je Kusturica novinarima u Andrićgradu gdje je u prepunoj dvorani Multipleksa “Doli Bel” održana promocija njegove nove knjige “Šta mi ovo treba”.
Kusturica je naglasio da u svom slučaju ne misli da baš sve bila glupost i da bi to stanje pitanja preveo u egzistenciju.
– Zapravo, tu knjigu sam ispisao kao potrebu i prvobitno je bila dnevničko ispisivanje a poslije toga reakcija na sve socijalne fenomene. Ja sam odgojen u kući u kojoj je otac kad bi Naser skrenuo sa ruske na američku stranu dolazio pripit i držao nam sastanak obavještajući nas kako je to zlokobno za čitavu planetu. Dakle, iz takve kuće, sa takvog stola, ja sam pokupio te mrvice, ali i iskustva, i manje-više to je karakter te knjige – istakao je Kusturica.
Profesor Miloš Ković rekao je da nas knjiga “Šta mi ovo treba” vraća na činjenicu iz naših života, a to je kao da smo živjeli dva života – jedan do 90-ih i drugi od 90-ih godina.
– Svi mi kao da imamo muku i problem da sklopimo taj rasuti mozaik, da otkrijemo ko smo bili pre 90-ih i ko smo sada. Svi mi, bez obzira gde smo živeli na teritoriji bivše Jugoslavije, imamo tu muku i taj problem. A sad možemo da zamislimo kako je izgledalo u slučaju Emira Kusturice i koliko je egzistencijalnih i identitetskih izbora bilo pred njim, na koji način je donio svoje odluke i kakav je to teški krst koji je 90-ih godina primio na sebe – istakao je Ković.
On je ocijenio da je Kusturica mogao da napravi drugačije izbore koji bi mu donijeli mnogo lakših izbora ili je mogao ići linijom manjeg otpora koja vodi u mnogo veća stradanja.
– U ovoj knjizi reč je o ispovednoj prozi nekoga ko je doneo svoje odluke. To su odluke koje su ga sigurno učinile slobodnim, ali i koje su ga izložile nekim stradanjima i mukama. To su odluke koje su ga suprotstavile nekim nemerljivim silama kojim se njegov narod suprostavlja već nekoliko vekova i to su sile u čiju prirodu mi moramo da proniknemo – rekao je profesor Ković.
Te sile, kaže on, okrenule su se prije mnogo generacija protiv nas i sada pokušavaju da ugase Republiku Srpsku, da nam uzmu Kosovo i Metohiju.
– Te sile su na evropskom Zapadu, Americi… To nije generalizacija, ali mi moramo da definišemo ko su ti ljudi i šta su. Sigurno jedan od tih korijena zla vodi prema Rimu, prema Rimokatoličkoj crkvi, a sigurno je jedan od tih korijena zla i u kapitalističkom svijetu. Zato je važno to otkriće Latinske Amerike, koju nam pruža ova knjiga, jer je njena istorija prepuna pouka za nas. U ovoj knjizi reč je o tome, Brus Liju, Miki Mausu, Pinočeu, Paveliću… – istakao je Ković.
On je ocijenio da je ova knjiga neka vrsta enciklopedije 20. vijeka kroz prizmu Emira Kusturice jedne od ključnih ličnosti srpske kulture u drugoj polovini 20. i, vjerovatno, prvoj polovini 21. vijeka.
Knjiga “Šta mi ovo treba” predstavlja skup dnevničkih zapisa i tekstova koji obuhvataju period od burnih devedesetih godina do današnjeg dana, a iz pera čovjeka koji je sada već dokazani pisac.
Na sajtu izdavačke kuće “Vukotić medija” navodi se da je u novoj knjizi Kusturice sadržano sve – emocije, sudbine, drame, ličnosti, ideje, stavovi, polemike… iz dana u dan.
– Nadarenom, inteligentnom, buntovnom, stvaralačkom Kusturici, nijedna tema nije ni daleka ni nepoznata. Svaka mu je prisna. Svaka izvire iz njegovih punokrvnih damara. Svakoj je podjednako posvećen i odan. Sa strašću. Sa ljubavlju. I kada piše o sarajevskim jaranima i lopužama, i kada se muči u Pragu da završi `Podzemlje`, i kada polemiše sa srpskim proizvođačima šunda i prostakluka, i sa nasrtljivcima na pravoslavlje i srpstvo, i sa belosvetskim jurišnicima – ističe se u tekstu objavljenom na sajtu.
Izdavač naglašava da je Kusturica iskonski iskren, nježan i žestok, sentimentalan i neumoljiv, živ u pisanju, ubjedljiv u dočaravanju ambijenta, sugestivan u ideji, žestok u obračunu sa napadačima, vispren i duhovit.
– Kusturica ovom knjigom-dnevnikom nudi đerdan tema, ideja i stavova. Svu svoju neizmernu darovitost ugradio je u ove opojno sočne i gorko opore dnevničke sekvence. Više od dve decenije ovde su se sklupčale. I sve je živo kao da je juče bilo. Jedinstveni Emir Kusturica – navodi se u tekstu.
“Šta mi ovo treba” je treća knjiga Emira Kusturice. Godine 2010. objavljena je njegova knjiga “Smrt je neprovjerena glasina”, a 2013. “Sto jada”.
Ranije danas, prvog dana naučnog skupa u Andrićgradu održano je predavanje Gideona Grajfa, glavnog istraživača izraelskog Instituta za Holokaust Šem Olam, i promovisana monografije “Jasenovac – Aušvic Balkana – Ustaška imperija okrutnosti”.
Izdavači monografije su Institut za Holokaust Šem Olam iz Izraela, Fondacija za projekte edukacije o Holokaustu iz SAD i Akademski koledž Ono iz Izraela.
Sutra i u ponedjeljak, 16. i 17. decembra, naučni skup biće nastavljen radom po sekcijama.
Među učesnicima skupa su Bojan Jović koji će govoriti o temi “Jelo, gozba i slavlje: Neki primjeri iz srpske književnosti”, Milanka Babić – “Koncept gozbe u srpskoj književnosti”, Miloš Kovačević – “Stilistička gozba u književnosti”, Jovan Delić – “Serbija Miloša Crnjanskog”, Saša Knežević – “I debelog mesa ovnujskoga”, te Muharem Bazdulj – “Varijacija na motiv Platonove gozbe u ‘Smiješnim ljubavima’ Milana Kundere”…
Sutra je planirano i predstavljenje knjige “Borba za ćirilicu i srpski jezik”, čiji je izdavač Andrićev institut, i “Bitne srbističke napomene”, u izdanju beogradske izdavačke kuće “Jasen”.
Na promociji knjiga učestvovaće profesori Milanka Babić, Mihailo Šćepanović i Miloš Kovačević, te Milan Ružić
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu