U takmičarskom programu naći će se 21 film domaćih i inostranih autora, a za festivalske nagrade Zlatno, Srebrno i Bronzano jaje takmičiće se ostvarenja mladih režisera iz Kine, Rumunije, Belorusije, Mađarske, Bugarske, Ukrajine, Švajcarske, Srbije, Izraela, Španije, Poljske, Irana, Hrvatske i Francuske. Međunarodni žiri čine Paolo Virci, italijanski reditelj, pisac i producent, Tonino Benakvista, francuski pisac i scenarista i šahovski velemajstor Vladislav Tkačijev.
Nagradu “Vilko Filač” za najbolju fotografiju dodijeliće francuski direktor fotografije Mišel Amatje.
Osnivač Emir Kusturica kazao je da je ove godine na konkurs pristiglo 722 filma, a izabrana su ostvarenja koja se izdvajaju po stilu, tehničkom umjeću i autentičnom pogledu na svijet.
Takmičarski program Kustendorfa činiće sedamnaest kratkometražnih i četiri dokumentarna filma. Kusturica je istakao da će ovogodišnji festival biti u čast reditelja koji rade u kriznom periodu.
Kada sam bio student bio sam u paničnom strahu da li će naš filmski jezik moći da opstane u vrijeme kada su tada već nagovještavali njegovo istrebnuće. Tada su pravili televizijske serije bazirane na najjeftinijem, ali najintrigantniji zapletu i bojali smo se da će pobijediti oni koji svoj rediteljski izraz ne baziraju na vremenu i prostoru – kazao je reditelj.
On je podsjetio na vrijeme kada jedan od najvećih reditelja Akiro Kurasava išao toliko daleko da je mjerio dužinu kadrova i pravio rezove po dužini otkucaja sopstvenog srca i krvnim pritiskom.
– Praveći elipsu 30 godina kasnije mi živimo u blatu društva spektakla, zaraženi Holivudom, ne samo na filmu, ne samo mi, već čitav svijet. U toj raskoši različitosti mi još uvijek prepoznajemo da postoje reditelji koji nažalost nisu dugovječni, jer žive u okolnostima koje su takve da svjedoče nestanku autora – smatra Kusturica.
Živeći u vremenu društva spektakla, dodaje, u kome je važan proces, a ne ono kako mi uistinu živimo, u vremenu kada kapitalizam doživljava svoj vrhunac, a “mi postajemo djeca Holivuda.”
– Mi smo na raskrsnici gdje će nažalost iščeznuti film koji smo voljeli. Sve zbog prilagođavanja uslova tržištu reditelji gube svoju funkciju. Primijetili ste da je sve manje važno ko režira film, da je najvažnije da se on desi i koja zvijezda u njemu igra. Imamo najprostije režirane filmove bazirane na tim zapletima koje smo mi devedesetih izbjegavali – kaže reditelj.
Međutim, prema njegovom mišljenju, to ne znači da ne postoje dobri autori.
– Sve je kao i u političkom životu – važne teme su marginalizovane na najprostiji način. Svakim klikom mi produžavamo uže o koje će nas objesiti ili o koje ćemo se objesiti. Umetnik u društvu više nema funkciju koju je nakad imao – ako se ne uključi u partiju – smatra Kusturica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu