Uz Djevojačku pećinu vezana je legenda o djevojci čiji se grob nalazi na uzvišenju na kraju pećine. Misteriozna smrt mlade djevojke bila je povod da se kroz generacije pronosi nekoliko verzija priče o njenom tragičnom kraju na ovom svijetu.
Na jednom lokalnom prelu momci su dokazivali svoju hrabrost tako što su kladili ko će smoći snage i otići do izvora u pećini i donijeti vrč vode. Međutim, kako niko nije imao dovoljno hrabrosti, djevojka je donijela odluku da ode. Kao dokaz da je bila na tom mjestu ponijela je vreteno koje je zabola na izvoru. U toj mrkloj noći, prilikom ubadanja vretena zahvatila je dio svoje haljine, a nakon što je krenula nazad osjetila je da je nešto povlači te je iz straha preminula – kaže za Klix Nedžad Beširović, istoričar iz Javnog preduzeća Karaula iz Kladanja.
U neposrednoj blizini izvora koje je i danas prisutno djevojka je sahranjena, a brojni vjernici i turisti obilaze njen grob. Potvrda tome su i novčići, peškiri i drugi razni pokloni koje ostavljaju na groblju, uz paljenje svijeća.
Beširović priča da izvor nikada ne presušuje i to je jedan od dokaza koji ide u korist istinitosti legende.
– Djevojačka pećina je jedna od njih sedam u BiH, a karakteristična je po crtežima koji se nalaze na samom ulazu i datiraju iz perioda starijeg kamenog doba. Zastupljeni su konjanici, muške i ženske uspravne figure te slike životinja, odnosno konja i jelena. Najinteresantniji je crtež djevojke s dugom kosom ili veom koji nije definisan. Ti crteži privlače pažnju istoričara, arheologa te drugih zaljubljenika u kulturno-istorijska naslijeđa – ističe Beširović.
Osim crteža koji su stari 10.000 godina susreću se i djela iz novijeg doba, kao i arapsko pismo.
– Starost tih crteža govori nam da je ovdje postojao život i da se on odvija do današnjih dana. Na osnovu toga možemo zaključiti da su ljudi ovdje živjeli, bavili se lovom… Doktor Ivo Pilar piše da je to sigurno bogumilski kult koji se infiltrirao u Islam i kontinuirano se obilježava. U periodu od 1945. do 1990. godine je bilo zabranjeno okupljanje na ovom području, ali se to nastavilo od 1990. do danas – navodi kladanjski istoričar.
Djevojačka pećina je atraktivna tokom cijele godine, a posebno je specifična u zimskom periodu kada se na njenim zidinama stvaraju ledenice koje posjećaju na pećinski nakit.
– Ovdje je najznačajnije dovište, odnosno Kišna dova koja se obilježava zadnje nedjelje u mjesecu avgustu. Povodom te dove organizuje se i sedmodnevna manifestacija koja ima za cilj promovirati vjersko-kulturnu baštinu koja je nastala na ovim prostorima – kaže Beširović.
Pored Ajvatovice Djevojačka pećina predstavlja najposjećenije dovište u BiH. Na Kišnoj dovi je posjeti u prosjeku 20.000 ljudi, a trenutno su zastupljene težnje da se ovaj turistički biser obogati dodatnim sadržajima.
– Zbog velikog broja vjernika koji nam dolaze, ali i ostalih posjetilaca, u kontinuitetu se radi na uređivanju samog prilaza pećini. Trenutno smo hendikepirani kada je riječ o osvjetljenju unutar pećine, ali nastojimo riješiti i taj problem, kako bi ona u toku cjiele godine bila pristupačnija – dodaje sagovornik portala Klix.
Ovo dovište je od centra Kladnja udaljeno šest kilometara. Ulaz u pećinu je širok 16 metara, a njena je visina okvirno 15 metara. Spuštajući se u njenu utrobu dolazimo do širine od 40 metara. Središnji dio je pretežno ravan, a posebno je neobičan u vrijeme plavljenja kada se stvara prirodno jezero.
Dolazeći do stražnjeg dijela pećine primjećujemo uzvišenje s malim platoom na kojem su primjetni stalaktiti, odnosno pećinski nakit, kao i stalagniti koji su u obliku gljiva.
U vremenu paleolita pećina je predstavljalala sklonište od hladnoće i životinja, a lokalitet na kojem je smještena pogodan je za život, odnosno sadržavala je sve ono što je bilo neophodno za opstanak u spomenutom periodu.
Djevojačka pećina i danas se nalazi u svom izvornom obliku, a njena vrijednost u istorijskom segmentu je neprocjenjiva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu