Društvo

INFORMACIJE IZA 7 BRAVA Kriju kako arče narodne pare i NAMJEŠTAJU TENDERE

Znate li šta piše u famoznom Programu reformi, koji je BiH nedavno poslala u NATO, a za koji u Sarajevu tvrde da je isto što i ANP, a u Banjaluci da nije ANP? Naravno, ne znate, a ne znamo ni mi. Novinaru Srpskainfo ni do danas  nije dostavljen taj akt, koji je izazvao žestoku političku krizu. Na zahtjev redakcije da nam se dostavi Program, iz Predsjedništva BiH ni nakon skoro mjesec dana nisu odgovorili – ništa.

INFORMACIJE IZA 7 BRAVA Kriju kako arče narodne pare i NAMJEŠTAJU TENDERE
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Nadmena ćutnja najčešći je epilog i kada mediji ili NVO traže ugovore na osnovu kojih su potrošeni milioni maraka narodnih para, informacije o tenderima, konkursima za zapošljavanje, koncesijama. Sve ovo javnost ima pravo da zna i to je pravo zagarantovano zakonima o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH i entiteta. A zakoni iz ove oblasti su, pogađate, među onima koje niko ne zarezuje.

Ombudsmanu BiH je samo u 2018. godini stiglo 340 žalbi zbog kršenja Zakona o slobodi pristupu informacijama, ali da su se žalili svi koji nisu dobili traženu informaciju, bilo bi ih na hiljade, tvrde u medijima i nevladinom sektoru.

Ni nakon 19 godina od donošenja zakona, skoro ništa u ovoj oblasti ne funkcioniše, jer vlasti, koje narod zatrpavaju propagandom, ne biraju sredstva da sakriju bitne odluke i podatke.

Vlasništvo građana

Zapelo je već kod osnovnog principa: da su informacije javno dobro, dakle, vlasništvo svih građana. Većina organa vlasti, javnih ustanova i preduzeća taj stav ne uzima ozbiljno, o čemu svjedoči u činjenica da najčešće zahtjev za neku informaciju naprosto ignorišu.

Novinari su svjedoci da postoje i drugi vrlo maštoviti metodi za skrivanje informacija: odugovlačenje i iscrpljivanje, u nadi da će “dosadni novinar” otići za drugom pričom i pustiti ih kraju, ali i slanje uopštenih i neupotrebljivih odgovora, pa čak i dostavljanje odgovora običnom poštom u susjednu ulicu.

Kako izgleda “nadgornjavanje” medija i službi za odnosne s javnošću, dobro zna dugogodišnji novinar istraživač Vladimir Šušak.

Najviše se kriju, definitivno, dokumenti i odluke koji se tiču raspolaganja javnim novcem. Što je veći iznos novca kojim neka institucija upravlja, to je ona zatvorenija za javnost – kaže Šušak.

Najzatvoreniji

Ističe da je Vlada Republike Srpske najzatvorenija institucija u BiH, jer ne daje javnosti na uvid čak ni usvojene dokumente, koji bi trebalo da budu izloženi na internetu i svima dostupni “na jedan klik”. Zbog svega navedenog, novinari se dovijaju kako da svojim “posebnim kanalima” dođu do podataka koji su javno dobro.

FOTO: Siniša Pašalić/RAS Srbija
FOTO: Siniša Pašalić/RAS Srbija

– Vlada je najviši izvršni organ vlasti u RS. Dakle, oni donose izvršne odluke i barataju našim novcem, vrlo vješto i bezobzirno krijući gdje taj novac završava – kaže Šušak.

Koliko je Vlada RS transparentna svjedoče i brojna iskustva novinara Srpskainfo. Tako je, na primjer, Vlada RS odbila da našoj redakciji dostavi spisak funkcionera koji koriste stanove i apartmane u Administrativnom centru RS, poznatijem kao zgrada Vlade, pozivajući se, potpuno neosnovano, na zaštitu privatnosti stanara, koji o trošku naroda stanuju, koriste usluge čišćenja, troše struju i vodu.

Pročitajte još

Poseban je problem što u RS, po zakonu, javni organ ili javno preduzeće može naprosto, običnim dopisom i bez upute o pravu na žalbu, da odbije zahtjev dostavljanje informacije ili dokumenta. Takođe, Zakonom o slobodi pristupa informacijama u RS nisu propisane kazne za organ ili službenika koji ovaj zakon krši, pa se informacije mogu zarobljavati bez ikakavih posljedica.

Ne diraj pare

I iskustva Transparesti internešnela u BiH svjedoče da su organi vlasti na svim nivoima, ali i javna preduzeća i ustanove, najuporniji u skrivanju informacija koje se tiču novca. Bilo da se radi o platama direktora, naknadama članovima upravnih i nadzornih odbora ili ugovorima o milionskim poslovima, koji su sklopljeni nakon provođenja tenderske procedure, odbijenice su češće nego jasni odgovori.

– U slučaju plata i primanja pozivaju se na zaštitu ličnih podataka, odnosno zaštitu privatnosti, mada su sudovi u više navrata presudili da plate koje se isplaćuju iz javnih izvora ne mogu biti tajna – kaže Damjan Ožegović, istraživač u TI BiH.

Kad su u pitanju ugovori, najčešći izgovor jeste da je u pitanju “povjerljiva komercijalna informacija”, odnosno poslovna tajna, što, tvrde u TI BiH, ne pije vode.

– Ubjeđuju nas da sve informacije od javnog značaja imamo u tenderskoj dokumentaciji, ali to naprosto nije tačno. Ključna je informacija ko je na kraju dobio posao i pod kojim uslovima, a to se može iščitati samo iz ugovora – kaže Ožegović.

Podsjeća da su ugovori, koje sklapaju javni organi i javna preduzeća, dokumenti od javnog značaja, kao uostalom i zapisnici inspekcije, optužnice, te spiskovi zaposlenih, pa čak i ugovori o radu zaposlenih, koji plate primaju iz budžeta ili drugih javnih izvora.

Više od 200 tužbi zbog informacija

Damjan Ožegović podsjeća da TI BIH već 10 godina prati provođenje zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima i da su rezultati frapantni. Samo u prošloj godini im je tako, od ukupno 159 javnih preduzeća, njih samo 51 odsto dostavilo odgovor u zakonom propisanom roku.

– Mi se uvijek žalimo, a potom pokrećemo upravni spor. Imamo pozamašnu sudsku praksu, jer smo za 10 godina podnijeli više od 200 tužbi zbog kršenja ovih zakona i sudovi su uvijek presuđivali u našu korist – kaže Ožegović i podsjeća da je dostupnost informacija od javnog značaja temelj demokratije i jedno od osnovnih ljudskih i građanskih prava.

Ne valja ni zakon, ni službenici, ni procedure

Kakvo je stanje u oblasti pristupa informacijama svjedoče i preporuke Ombudmana BiH u specijalnom izveštaju. Institucija Ombudsmana traži da se na nivou BiH i entiteta pristupi izradi novih zakona, koji će, kako navode, “biti usklađeni s međunarodnim standardima”. Traže i obuku za “nosioce informacija” i službenike koji rade ove poslove, jer očigledno ni jedni ni drugi ne znaju svoj posao. Traže i – izradu vodiča za pristup informacijama i indeks registara informacija, kako bi one bile dostupne svim građanima.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije