Posljednjih godina se za takav porođaj odlučuje i sve veći broj žena u Srbiji. Zakonom to nije zabranjeno, ali je komplikovano prijavljivanje tako rođenog djeteta. Ljekari se oštro protive porođaju van bolnice, ističući da je bezbjednost porodilja i beba prioritet.
Gdje se poroditi, da li uzeti epiduralnu anesteziju ili ne, da li će imati adekvatan tretman i psihološku podršku – samo su neki od brojnih strahova i nedoumica porodilja.
Jelena Krstić je prvo dijete rodila u porodilištu, međutim, za drugo je odlučila da se rodi kod kuće, a tu namjerava da rodi i treće. Kod kuće se, kaže, osjeća bolje i sigurnije.
Gdje god da se porađate, napominje, potrebna je hrabrost, a rizik uvijek postoji.
– Najbitnija stvar je da se žene informišu i edukuju. U suštini, najbitnije je kako mi idemo u porođaj. Potpuno je u redu da je za nekog porodilište najbolja opcija i ja to sasvim podržavam i razumijem, ali najvažnije je da žena bude načisto sa sobom šta je to što ona želi – kaže Jelena.
Babica Divna Miljković je pomogla velikom broju žena da se porode kod kuće.
– Žena se priprema za porođaj i kroz prenatalnu jogu, i kroz različite vrste predavanja, kroz slušanje iskustava drugih žena. Nije samo čin porođaja težak i naporan, a istovremeno i najljepši ne samo za ženu nego i za dijete. Tako da se žene, kroz tu edukaciju, upućuju na to da i beba može prilično patiti pri tom rođenju, a i ne mora – ističe babica Divna.
Šta ako dođe do komplikacija?
– U kućnom ili prirodnom porođaju i babica i dula, ako su prisutne, samo podržavaju ženu u njenoj želji da se porodi na takav način, ali isto tako, posmatrajući, mogu da procijene da ako nešto ne ide baš u dobrom pravcu, da je porodilište, naravno, najbolji izbor – navodi Divna Miljković.
Praksa porođaja u kućnim uslovima počela je prije tridesetak godina u Sjedinjenim Državama i razvijenim evropskim zemljama, posebno Holandiji. I u Mađarskoj je takav porođaj legalizovan.
Ipak, ljekari u Srbiji protive se porođaju van bolnice, ističući da je na Zapadu u to uključen cijeli zdravstveni sistem.
– Ljekari, bar kod nas, nerado bi pristali na tako nešto, jer su svjesni šta može sve da se desi, čak ako je i u blizini klinika, bolnica, koja može da zbrine komplikacije, nekada nema dovoljno vremena – ističe dr Aleksandar Stefanović, direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu