Ona je za Telegraf ispičala kako izgleda porođaj u kućnim uslovima, koji su preduslovi za siguran kućni porođaj, zatim šta se dešava ako nešto krene po zlu i koja je uloga dule, žene koja olakšava porođaj drugoj ženi i pomaže joj da pronađe snagu u sebi za prosec rađanja.
Od trenutka kada sam doživjela planirani porođaj prijateljice u šumi prije 12 godina u Hrvatskoj. Intuitivno sam joj tada pomagala na načine o kojima sam kasnije učila na formalinim i informalnim edukacijama u inostranstvu. Fascinirana činjenicom koliko je tijelo inteligentno, a da živimo zapravo u kulturi prepunoj straha vezno za rađanje. To je događaj koji je dalje odredio tok mog života. Postala sam majka rodivši u porodilištu. Poredeći prirodni porođaj u šumi i moj vaginalni, medikalizovani, dirigovani, bolnički porođaj, poželjela sam da sljedeći put rodim na taj način koji se činio daleko prijatnijim i ljepšim iskustvom za mamu i bebu – rekla je Ivana Veličkov i dodala da je sa sljedećom trudnoćom koja je bila zdrava fiziolška trudnoća, iznad 37. nedjelje što je uslov za kućni porođaj i zdravim plodom, rodila kod kuće.
– Izbor načina trećeg porođaja odredila su dva prethodna iskustva. Treće dijete sam rodila u vodi u bazenu. Svaki me je od tih porođaja gradio kao majku i odredio kakva babica želim da postanem, šta želim da omogućim ženama i kako da im budem adekvatna podrška. Ako me pitate koji bih porođaj izdvojila, nema toga jer besprekorno cijenim svako životno iskustvo i ono prijatno i ono manje prijatno iz koga puno učimo, rastemo i razvijamo se – smatra ona.
Kroz edukacije “Midwifery today” u Njemačkoj, “Woterbirth and gently birth” Barbare Harper u Budimpešti i druge, ustanovila je da postoji niz medicinskih benefita za bebu i mamu.
– Na kućnom porođaju, odlaže se sječenje pupčanika što bebi obezbijedi autotransfuziju trećine krvi koja je u placenti zarobljena ako se odmah preseče pupčanik, žena može da bira položaj koji joj prija i da time obezbijedi optimalno pozicioniranje bebe u karlicu, što pomaže i gravitacija kao i dodatne centimetre prostora u karlici ako karlica nije sputana ležećim položajem, tako bebi omogućavamo više prostora i bolji apgar skor na rođenju i mami manje bolan i stresan porođaj. Više o benefitima prirodnog procesa rađanja objašnjeno je u jedinoj za sada relevantnoj knjizi “Porođaj”,autor je cenjeni prof. dr Vuk Stambolović. Više naučnih studija i relevantnih medicinskih istraživanja na tu temu možete naći na Cochranee library sajtu. O psihološkim benefitima tek može jako puno da se priča – navodi Ivana i dodaje da postoje babice i ginekolozi, akušeri koji se zalažu za prirodni porođaj.
– U našoj zemlji rjeđe, nije konvencionalno, ali već u Sloveniji imamo samostalne babice koje imaju svoje firme za kućne porođaje. Mene je put studiranja za babicu na Visokoj strukovnoj medicinskoj školi u Ćupriji zapravo odveo u Sloveniju na praksu kućnih porodjaja kod jedne ugledne,poznate,jako iskusne babice i profesorke dr Teje Škodič Zakšek. Od nje sam puno naučila kroz praksu – ističe.
Na kućnom porođaju, priča može proteći sve besprijekorno što je čest primjer ali se mogu dogoditi i akušerske komplikacije koje su rijetke.
– Babica ima dužnost da obzervira porođaj, prati stanje ploda i njegove otkucaje srca fetal doplerom, da zaštiti medjicu, presijeca pupčanik, da pregleda majku, ušije međicu ako je do pucanja došlo, da pregleda bebu i izvrši antropometrijska mjerenja bebe, da pregleda placentu i još puno toga… Babica je dužna da na vrijeme uoči potencijalne komplikacije i ako do njih dođe ona ima sa sobom aparate, medikamente a prije svega vještine i manevre, standardizovane protokole zbrinjavanja određenih akušerskih urgentnih stanja. Sa druge strane žene koje se porođaju kod kuće znaju daleko puno više o porođju nego što možemo da pretpostavimo i to je njihov odabir, svjesne su i rizika i benefita, čitale su stranu literaturu za babice i slušale brojne edukacije i njima treba omogućiti izbor kroz adekvatnu medicinsku skrb da bezbjedno rode kod kuće – ispričala je Ivana i kaže da dalje o njihovom zdravlju brine tim stručnjaka: babica, pedijatar i ginekolog, ako bude potrebe i IBCLC savjetnica za dojenje.
– Moj lični razvoj kroz majku u dulu, kroz dulu u babicu i kroz edukacije, iznjedrio je autorsku Školu za trudnice i psihofizičku pripremu za porođaj koja je sertifikovana od ministarstva zdravlja Srbije. Ženama puno znači jer radimo preveniranje mnogih stvari koje su predmet brige i zdravih trudnica a to su: pucanja međice, optimalno pozicioniranje bebe u karlicu što prevenira tortikolis u toku trudnoće a u samom toku rađanja dobija se pravilniji i brži tok rađanja i još puno toga. Ovu edukaciju mogu pratiti i medicinski stručnjaci – rekla je.
– Važno je da otac bude na adekvatan način integrisan, upoznajući se sa svojom ulogom i funkcijom u procesu rađanja kako bi mogao znati tačno kako da doprinese olakšanju procesa rađanja. Iskustvo je da su mi muškarci koji su prošli sa suprugama moju pripremu jako zahvlani jer su porođaj doživjeli bez straha i jako intimno i emotivno. Uglavnom svejdoče njihove riječi: “Ovo je nešto što niko ne smije da propusti”,”Ovo je nešto najljepše što sam doživio u životu”. Stručan tim babica i dula sa Balkana, B-doule iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije napravile smo edukaciju koja se odnosi na važan aspekt kako biti profesionalna podrška ženi koja rađa- dula- emotivna, psihička, informativna potpora. Ponosna sam što sam postala edukator za dule i što je sada kroz nas omogućeno ženama da prate ovu edukaciju na našem jeziku – navodi ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu