Zasad se bračni parovi i manje razvode, ali treba imati u vidu da su proljetos tri mjeseca bili zaključani i tek će se vidjeti, nakon što kovid kriza prođe, hoće li broj razvoda porasti, kako predviđaju istraživanja u svijetu.
Hrvatska će, sudeći prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku za prvih deset mjeseci ove godine i bujanju epidemije, ove godine imati najviše umrlih, a najmanje sklopljenih brakova i rođene djece dosad, ali rekordno mali broj rođenih se tek očekuje u 2021.godini, prenosi Telegraf.
Kako kaže demograf Marin Strmota, korona je samo zakucala ekser u kovčeg i samo će pogoršati ionako dugogodišnje loše trendove prirodnog pada stanovništva.
A loše demografske trendove i činjenicu da bez ljudi nema ekonomskog rasta i da se ne može opstati samo od turizma i ugostiteljstva politika je dugo ignorisala, što sada dolazi na naplatu.
U oktobru ove godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo je najviše umrlih od 2011. godine – 4.628.
Istovremeno ispada da je u oktobru ove godine od drugih bolesti umrlo manje ljudi u odnosu na oktobar 2019. kada je umrlo 4375 ljudi ili 253 manje, s obzirom na to da je samo od kovida-a (ili i od njega) prošli mjesec umrlo 266 građana.
Ali, ipak ne može da se kaže da je prošlog mjeseca bio dramatičan porast umrlih jer, na primjer, u oktobru 2018. godine bilo je 4463 umrla, što je drugi najgori oktobar po smrtnosti nakon ovogodišnjeg u posljednjih devet godina.
Brojke za novembar će biti dramatičnije i najlošije dosad jer je samo od korone u 28 dana novembra umrlo 1109 ljudi. Inače, prošle godine su u Hrvatskoj umrle 51.794 osobe, a u prvih deset meseci ove godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, 43.796 ljudi.
Valja naglasiti da privremeni podaci, kako navode u DZS-u, o umrlima nisu potpuno uporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a konačni na mjesec događaja.
Dakle, tek će se na kraju godine znati tačan broj umrlih u ovoj godini i mjesecima kad je zemljom harala korona.
Zabrinjavajuće je i što je prema tim privremenim podacima u prvih deset meseci ove godine rođeno samo 30.207 dece, a prošle je u cijeloj godini bilo 36.135 rođenih, što je inače bio najmanji broj rođene djece u Hrvatskoj otkako se prate statistike.
Stoga je izvesno da će 2020. godina srušiti prošlogodišnji rekord po najmanjem broju rođene djece dosad, a prema procjenama stručnjaka sledeća će godina biti još lošija.
Manje sklapanja brakova
Ne stoje dobro ove godine ni sa sklapanjem brakova jer je u prvih deset mjeseci sklopljeno samo 14.747 brakova, odnosno 4.203 braka manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Ni zbog postojećih mera, a niti je ljudima do vjenčanja dok buja epidemija i dnevno umire po 50 ljudi od kovid-a, niti se već postojeće smanjenje brakova može nadoknaditi u dva preostala mjeseca.
Jedino je dosad zabilježeno manje razvoda nego prošle godine, pa je u prvih 10 meseci ove godine razveden 4.091 brak, dok je u istom razdoblju 2019. bilo 4.615 razvoda, ali u oktobru ove godine, istina, bilo je više razvoda (651) nego u istom mesecu prošle (416).
Je li to dobro ili loše zavisi kako ko gleda na razvode i prije svega kakav je kvaliteta tih brakova pre nego što su se raspali i na papiru.
Ekser u kovčegu
Za docenta Marina Strmotu s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta svi privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku su očekivani.
– Korona nam je ekser u kovčegu samo dodatno zakucala i očekivano će se pogoršati prirodni pad stanovništva koji imamo već godinama, pa ćemo imati i više umrlih, manje sklopljenih brakova, manje rođene djece, što će naročito doći do izražaja sljedeće godine. Dok traje pandemija ljudi i zbog ekonomske nesigurnosti i opasnosti od zaraze manje sklapaju brakove, ne žele sada imati djecu jer ne znaju šta će biti sutra, hoće li izgubiti posao, hoće li zaraziti i sebe i djecu.
Zabrinjavajuće je naročito što će se posledice pandemije, ali i iseljavanja mladih iz Hrvatske posljednjih godina, jako loše odraziti i na pad broja rođene djece sljedeće godine.
Inače, Hrvatska je pre devet godina imala više od 41 hiljade rođene dece godišnje što se takođe smatralo da je malo i nedovoljno za obnovu stanovništva, a od ulaska u Europsku uniju samo je padao broj rođenih.
Danas se ubrajaju u zemlje Europske unije koje su po stopi fertiliteta (prosečan broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina) ispod prosjeka Europske unije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu