Posljednja istraživanja su pokazala da Banjaluka ima malo prirodnih dobara koji su stavljeni pod zaštitu. Na području grada takav status jedino imaju pećina Ljubačevo i Univerzitetski grad pa izrada ovog dokumenta predstavlja mali korak ka promjeni te situacije.
U pitanju je prostor koji obuhvata površinu od 2.077,86 hektara, a koje je Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivedne RS proglasilo za šume posebne namjene. Iako su proglašene za šume posebne namjene one nisu zaštićene.
To su šume od velikog značaja za grad i cilj je da objedinimo podatke o tim prostorima na jednom mjestu, a koje na duže staze omogućuje da se preda inicijativa za trajnu zaštitu ovih područija. Izrada dokumenta bi trebala biti završena do kraja ove godine i u njemu bi trebali biti navedne vrste biljaka i životinja koje se na tom prostoru nalaze te da li su među njima ugrožene i zaštićene vrste. Biće navedeni i podaci o vodotocima, rekreativnim te biciklističkim stazama, objektima za odmor i rekreaciju, turističkim kompleksima i slično – objasnili su u Odjeljenju za komunalne poslove.
Dodali su da u taj posao žele uključiti i nevladin sektor. Pozvali su udruženja, planinarska, biciklistička i ostala društva da dostave prijedloge ili podatke iz svojih evidencija o planinarskim rutama, biciklističkim stazama, zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama.
– Na taj način se želimo osigurati da ne zaboravimo uvrstiti sadržaje koji se nalaze na tim lokacijama – naveli su u Odjeljenju.
Šume posebne namjene ovom slučaju obuhvataju komplekse u Trapistima na površini od 344,12 hektara, na Starčevici sa 1.114 hektara te na Šibovima na 619,74 hektara.
Iz ovog Odjeljenja poručuju da trenutno ova područja održava Šumsko gazdinstvo Banjaluka na osnovu ugovora koje ima sa Gradom a koje se svake godine potpisuje.
– Šumsko gazdinstvo održava ova područija, jer Grad nema posebnu službu koja bi se time bavila. Tu nema industrijske sječe, radi se samo sanitarna sječa, odnosno uklanjanje stabala za koja se utvrdi da su prelomljena ili osušena. U sklopu održavanja ovog prostora rade se i pošumljavanja – naveli su u Odjeljenju.
Lista prioriteta
U sklopu izrade novog Urbanističkog plana nedavno je urađena i Studija primjene lokalnog plana zaštite prirode koja je predložila određene lokacije koje bi trebalo staviti pod zaštitu.
Pored gore navedenih šumskih kompleksa predloženi su i drugi predjeli, grupacije zelenila te pejzaži na području grada.
Na listi se nalaze i kanjoni rijeka Vrbas i Suturlije, šumski gajevi hrasta lužnjaka na padinama Lauša i Paprikovca, te Leštrin gaj i Bešlagina šuma kao jedini ostaci nekadašnje iskonske vegetacije ovog područja, nalazište rijetke paprati vilina vlas u Srpskim Toplicama, svi gradski drvoredi te druge lokacije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu