Ovaj posao zbog pandemije virusa korona obavlja se u specifičnim uslovima, uz poštovanje posebnih higijensko-epidemioloških mjera.
U skladu sa preporukama stručnjaka, meso se redovno kontroliše, a na ovom području trihineloza se sve rjeđe pojavljuje.
U našim krajevima svinjokolj se tradicionalno obavlja tokom novembra i decembra, a priprema mesa za zimu razlikuje se od mjesta do mjesta.
Ljuban Dugić sa porodicom se poslje rata skućio u semberskom selu Međaši.
Običaje vezane za svinjokolj donio je iz rodnog Ozrena.
– Sve radim kao što su radili moj otac i deda. Ko god proba meso i mesne prerađevine koje pravim ne bude razočaran. A kuća kraj puta, pa Bogu hvala, uvijek neko kuca na vrata. Treba da se ima i za mezeta i za čorbe. Za unuke, ukućane, ali i goste namjernike – kaže za Srpskainfo ovaj domaćin.
Posla u dane svinjokolja su pune ruke.
– Ustajemo u pet sati. Naložim vatru, donesem i poredam stolove, posuđe. Cijelu godinu se pripremamo za ovaj “slatki” posao. Bitno je da se zdravo i živo i da u zdravlju i veselju pojedemo – kaže Ljuban.
Recepti
Peke, pečenice, slanina, kobasice, krvavice i ostali tradicionalni specijaliteti naše kuhinje pripremaju se po receptima koji se prenose s koljena na koljeno, kaže i Ljubanov komšija, mesar Dragan Stojanović.
– Najteže je klanje i šurenje. Velike su to životinje, od 200 pa i više kilograma. Treba biti vješt, pa to urediti. Onda se kroje slanine, topi mast i prave čvarci, kuvaju se švargle, prave krvavice. Pojede se i popije, a nekad se i zapjeva – kaže Stojanović.
Priprema mesa za zimu ove godine zbog pandemije virusa korona odvija se u drugačijim uslovima.
Dragan Bešlić iz Balatuna kaže da je klanje zimina najvažniji posao kojim praktično i počinje zima.
– Okupi se rodbina, prijatelji, komšije, kumovi, ko kad i koliko može. Idemo od kuće do kuće i pomagažemo jedni drugima, ali ove godine je situacija kakva jeste, ne smije narod, a ne bi ni mi da stvaramo nikome probleme. Malo je oskudno i za majstore, a i za društvo. Ali nadamo se da će proći i ova pošast, pa ćemo kako smo i navikli, zapjevati, popiti, pojesti – kaže domaćin.
Iako je svinjokolj tradicionalno muški posao, pune ruke posla imaju i domaćice. U domaćinstvu Jovanovića uredili su četiri zimine.
Mara Jovanović kaže da pripreme počinju nekoliko dana prije svinjokolja.
– Sve mora biti spremno za taj dan. Mora se napraviti i doručak i ručak i majstorima i ukućanima. Dok nije bilo ovog virusa svraćali su rodbina i prijatelji, skupi se po desetak u avliji. Na sto se iznosi hrana koja je ranije pripremljena. A onda kad se meso pregleda, lako je. Malo roštilj, malo kuvano. Posla ima i drugi dan. Dok se meso usoli, spakuje. Onda se mora i posuđe “uspremiti” za dogodine. Nekada sam mnogo više radila, ali kako su godine pristigle sad to preuzimaju ove mlađe, snaja i unuka – kaže starica Mara.
Trihineloza
Ono čega se posljednjih decenija svi pridržavaju jeste kontrola na prisustvo opasnog parazita trihinele – trihineloskopija.
Đorđan Savić iz Novih Dvorova meso redovno donosi na kontrolu.
– Radim to zbog zdravlja svojih ukućana, ali i svih ostalih. Ne daj Bože da zbog mog nemara neko oboli. Ovako platim i ne mislim – ističe Savić.
Pregled mesa na trihinelozu je najbolja prevencija zaštite od ove zarazne bolesti koja napada i ljude, upozoravaju i stručnjaci.
Doktor veterinarske medicine Srđan Pantić kaže da se unosi, prije svega, mesom svinja.
– Izaziva teško kliničko oboljenje i nažalost, čitav život ostaje u mišićima kod onih koji su je preboljeli u inkapsuliranom obliku – upozorava ovaj stručnjak.
Posljednjih godina broj zaraženih životinja u Semberiji znatno je smanjen. S obzirom na to da je metoda kontrole ista obavljaju je sve veterinarske stanice u Bijeljini po cijeni od osam do 10 maraka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu