Društvo

Masline ponovo caruju Hercegovinom: Biblijska voćka povezala Neum i Trebinje (FOTO)

Prije sto i više godina one su bile kraljice: vijekovima su hranile i od siromaštva branile hiljade porodica u krševitoj Hercegovini. A onda su ih zaboravili… Posljednjih nekoliko godina Hercegovci se vraćaju staroj ljubavi – maslinama i maslinarstvu.

Masline ponovo caruju Hercegovinom: Biblijska voćka povezala Neum i Trebinje (FOTO)
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

Maslina, simbol mira, povezala je uzgajivače iz  Trebinja u Republici Srpskoj i iz Neuma u Federaciji BiH.

U manastiru Tvrdoš nadomak Trebinja obnova maslinjaka počela je 1999. godine, zaslugom vladike Atanasija. On je iz Grčke donio prve sadnice maslina, dar bratstva tamošnjeg manastira Orimlje.

Obnovljena tradicija

Već 2014. u Tvrdošu su imali više od 550 stabala maslina i proizveli su prvih 50 litara maslinovog ulja.

Tačnije, masline su bile tvrdoške, ali je ulje ocijeđeno u dubrovačkoj Uljari Topolo.

I tako je obnovljena tradicija, po kojoj je manastir Tvrdoš, kao i po kvalitetnim vinima, bio čuven vijekovima.

Jeromonah Porfirije, zadužen za brigu o maslinama, kaže da manastirsko imanje danas krasi više od 1.000 stabala maslina.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Sada pripremamo teren da u narednih godinu dana zasadimo još 2.000 stabala masline – kaže jeromonah Porfirije za Srpskainfo.

Uljare u Trebinju još nema, ali radi se na tome. Jer, Trebinjci danas imaju više od 5.500 stabala maslina. A biće ih još.

Italijanske sorte

Manastirski maslinjaci su najpoznatiji, ali nisu jedini.

– Trebinjac Tomo Vučinić ima oko 1.200 stabala, a velike maslinjake ima poznati vinar Vukoje i još neki proizvođači vina, te Petro-Pavlov manastir – objašnjava Porfirije.

U maslinjacima manastira Tvrdoš ima i stabala starih 250 godina, koja su donesena iz Grčke i presađena u hercegovačku zemlju.

U Tvrdošu caruju vrhunske grčke masline, ali u posljednje tri godine zasađene su i italijanske sorte “lećino”, “čempresino” , “pendolino”, “askolana tenera”… Ove, nama nerazumljive nazive, jeromonah sipa kao iz rukava. A nije agronom. Nakon srednje tehničke škole u rodnom Nevesinju studirao je i diplomirao teologiju na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Foči.

FOTO: SRPSKAINFO
FOTO: SRPSKAINFO
FOTO: SRPSKAINFO
FOTO: SRPSKAINFO
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

– Nisam agronom, ali sam pročitao hiljade knjiga iz oblasti maslinarstva. Jednostavno, to je ljubav. Volim da vidim makar i jedan jedini plod masline. Nije maslina slučajno biblijsko drvo – objašnjava jeromonah Porfirije.

Posao oko imanja

Ali, uz hrišćansku ljubav za uzgoj maslina je neophodno i mnogo ovozemaljskog rada.

Od februara, kada je vrijeme orezivanja, do oktobra kada slijedi berba, u maslinjacima skoro svakog dana ima nekog posla. Od juna do berbe ih valja zalivati, ali manastirski maslinjaci imaju sistem za navodnjavanje kap po kap, pa ovaj posao treba samo brižljivo nadgledati.

Sve ove poslove radi vrijedni jeromonah, uz pomoć drugih monaha i radnika zaposlenih na manastirskom imanju. I tako, složno, za dva dana oberu sav rod, a to je, zavisno od sezone, od 600 kilograma do tone maslina.

S druge strane entitetske granice, u zapadnoj Hercegovini, mnogo je više i maslinjaka i roda maslina. Jer, u istočnoj Hercegovini, u Republici Srpskoj, klima za uzgoj maslina je povoljna jedino na području Trebinja.

Krš

Na zapadnoj strani maslina uspijeva na području  Mostara, Čitluka, Čapljine, Ljubuškog, Gruda, Stoca i u zaleđu Neumu.

U posljednjih nekoliko godina maslinjaci su preplavili hercegovački krš. Najčešće, sve bi počelo obnovom zaboravljenih i zakorovljeni zasada, naslijeđenih od predaka. A potom bi se maslinjaci širili.

Takva je i priča Josipa Lole Matića iz neumskog sela Broćanac, nekad poznatog po kvalitetnim maslinama i maslinovom ulju. Matić danas ima 400 stabala maslina, a planira da zasadi još 100.

FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

I on se, kao i jeromonah Porfirije, maslinarstvom bavi iz ljubavi i zbog očuvanja tradicije. Uostalom, njih dvojica su stari drugari. Zajedno su osnovali Udruženje maslinara BiH. Lolo je predsjednik Udruženja, jeromonah njegov zamjenik.

– Družimo se i sarađujemo već osam godina. A što se udruženja tiče, ja sam, za sada, jedini Srbin u tom udruženju, pa vidjećemo šta će dalje biti – kaže Porfirije.

Uljara

Lolo Matić je ubijeđen da će sve biti dobro, berićetno i napredno: i u Udruženju i u hercegovačkim maslinjacima.

Uostalom, brinu iste brige. Ni u Neumu, kao ni u Trebinju, maslinari nemaju svoju uljaru. A maslina je osjetljiva voćka: kad se ubere, još istog dana mora u uljaru. Inače, propade sav trud.

– Moji roditelji, baka i djeda imali su, jedini u selu, starinsku uljaru, mlin za masline koji su pokretali konji. I danas je ta uljara u životu, mogla bi se očistiti i pripremiti za rad za nekoliko sati. Ali, nije to uljara za današnje vrijeme – objašnjava Lolo za Srpskainfo.

FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

Ovaj stari mlin ima mali kapacitet. Nije pogodan za proizvodnju najčistijih i na tržištu najskupljih ulja, po savremenim standardima.

Loline masline su dobro rodile. Bilo je, doduše, i rodnijih godina, ali Lolo očekuje da će, ako sve bude kako treba, ove jeseni iscijediti oko 1.000 litara ulja. Vragu malo bilo!

Carinik i moreplovac

O maslinjacima porodice Matić, obnovljenim i proširenim u posljednjih nekoliko godina, brinu dvojica penzionera: Lolo i njegov brat.

Josip Lolo Matić, po struci diplomirani ekonomista, penzionisani je carinik. Njegov brat Pero je kapetan duge plovidbe, stari moreplovac i bivši ambasador BiH u Japanu, takođe u penziji.

Pročitajte još

Maslinama se, kažu, bave da bi sačuvali miris i ukus djetinjstva. I da zemlja, koju su im ostavili roditelji, ne zaraste u korov i kupine. Bila bi to prava grehota u Broćancu, selu sa možda najboljom mikroklimom za maslinarstvo u cijeloj Hercegovini.

Osvojili su brojne nagrade na takmičenjima maslinara u Hrvatskoj i Italiji. A sve je počelo takoreći slučajno.

Takmičenje

Baš 2004. godine, kada su Matići sa jedne parcele uklonili kivi, kako bi posadili masline, Lolu su prijatelji pozvali da s njima krene na takmičenje maslinara u Split, čisto radi zabave i druženja.

– Rekli su mu: “Daćemo ti bocu svog ulja, pa pođi s nama”. Ali, Lolo je proizveo svoje ulje od svojih maslina i s njim u Splitu osvojio zlatnu medalju. Bila je to prava senzacija. Od tada, gdje god se pojavi osvaja nagrade – priča njegov brat Pero.

Lolo sve to komentariše na svoj način.

– Eto, svako voli da kaže: “Imam dobro vino, imam odlično ulje.” Ali, važno je da to stručnjaci potvrde – kaže Lolo Matić.

A stručnjaci, čije savjete maslinari pomno prate i primjenjuju, kažu i ovo: Hercegovina ima odlično podneblje za uzgoj maslina. Mogla bi, dakle, po maslinama čuvena Istra uskoro dobiti ozbiljnu konkurenciju u komšiluku.

Tender

Neum bi, nakon dugog postupka javne nabavke, uskoro trebalo da dobije novu savremenu uljaru za proizvodnju maslinovog ulja, kapaciteta 750 litara, potvrdio je za Srpskainfo načelnik ove opštine Dragan Juroković.

Nakon što je jedan tender propao, zbog nesporazuma oko cijene, na ponovljeni javni poziv prijavila se samo firma “Adriapromet” iz Čapljine i njihova ponuda je prihvaćena.

“Adriapromet” će Neumljanima uljaru prodati za 290.000 KM, što je prihvatljiva cijena. Nije problem ni garantni rok od dvije godine, ali je zapelo zbog zakonskog roka za isporuku od četiri mjeseca.

– Zamolili smo dobavljača da nam uljaru, koju će oni nabaviti u Italiji, isporuče prije roka, kako bi ona bila spremna za preradu maslina iz ovogodišnje berbe. Ako u tome ne uspijemo, uljara će zasigurno maslinarima biti na raspolaganju za berbu 2022. godine – kaže Jurković.

Maslinari odgovaraju da su čekali godinama, pa nije problem da sačekaju iduću sezonu, samo da uljara konačno stigne.

Masline, vino i politika

Načelnik Neuma tvrdi da bi maslinari mnogo uspješnije ostvarivali svoje interese da imaju udruženje, ali da je njihovo udruženje “ugašeno zbog neaktivnosti”.

– Pet godina nisu predavali izvještaje ni održavali skupštine, pa je Ministarstvo uprave brisalo ovo udruženje iz registra – kaže Jurković.

Josip Matić odgovara da se ono što govori Jurković odnosi na opštinsko udruženje, čiji je rad zamro upravo zbog toga što, kako tvrdi, maslinari nisu imali podršku opštine.

– Nismo imali nikakvu podršku, jer nismo naklonjeni vladajućem HDZ-u – tvrdi Matić.

Njegov brat Pero Matić je, naime, prije nekoliko godina u Neumu, koji je tradicionalno uporište HDZ-a, osnovao SDP. Iako socijaldemokrati danas u Neumu gotovo da nemaju članstva, Matić je ostao svojoj stranci.

Josip Matić tvrdi da Udruženje maslinara BiH, koje je osnovao zajedno s jeromonahom Porfirijem iz manastira Tvrdoš, aktivno radi i da ima podršku “inicijatora, kojima je stalo do zaštite geografskog porijekla hercegovačkih maslina”. Ipak, na internetu ovo udruženje nije vidljivo, a Matić kaže da “još nisu stigli do te faze”.

S druge strane, trebinjski maslinari tjeraju svojom trasom. Uskoro će upriličiti druženje, tokom kojeg će obići vinarije u Trebinju i okolini i uz dobru kapljicu razmotriti situaciju, razmijeniti iskustva, a možda se dogovoriti i o zajedničkom nastupu na tržištu. Na ovu ekskurziju nisu pozvani maslinari iz zapadne Hercegovine, jer se, kako kažu Trebinjci, radi o “neformalnom druženju lokalnog karaktera”.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije