Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za pravna pitanja, kaže za Srpskainfo da se u ovom slučaju radi o pitanju iz domena spoljnih poslova.
– A za spoljne poslove, prema Ustavu BiH, nadležno je Predsjedništvo BiH – kaže Tegeltija.
U prevodu, da bi Kalabuhov, zbog izjave da podržava koncept Milorada Dodika o samostalnoj Republici Srpskoj u okviru BiH, bio protjeran iz BiH, neophodan je konsenzus u Predsjedništvu BiH. A to je, naročito po ovom pitanju, nezamislivo.
Tegeltija je Mehmedovića podsjetio da je Igor Kalabuhov ambasador Rusije koja je garant Dejtonskog sporazuma na osnovu kojeg postoji BiH i parlament u kojem kao poslanik sjedi.
-Do koje mjere ide bahatost političkog Sarajeva i SDA da traži protjerivanje ambasadora, jer mu se ne sviđa njegov stav koji je usput i stav Republike Srpske, zaboravljajući da je to ambasador zemlje koja je garant Dejtonskog sporazuma, na osnovu kojega postoji BiH i parlament u kojem je Mehmedović poslanik – rekao je Tegeltija Srni.
Ruski ambasador je za BHT1 izjavio je da će Moskva podržati samostalnu Republiku Srpsku u okviru BiH. Kalabuhov je izjavio da ne vidi nikakav problem u Dodikovoj ideji o samostalnoj Srpske u okviru BiH koja je, kako je istakao, stvar političara, demokratskih odluka, te da će je Rusija podržati ako do njene realizacije dođe u dijalogu.
Mehmedović je juče pozvao na proglašenje ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova personom non grata i velike proteste pred ruskom Ambasadom dok ne napusti BiH.
Inače, nazivanje ili proglašenja nekog nepoželjnim u BiH u posljednje vrijeme postalo je relativno česta pojava, naročito na nižim nivoima vlasti, vjerovatno iz razloga što je tu moguće postići dogovor.
Tako je Skupština Kantona Sarajevo usvojila u decembru 2019. Deklaraciju kojom je dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Petera Handkea, proglašen nepoželjnom osobom u tom kantonu „zbog negiranja genocida“.
Takođe, Gradsko vijeće Bihaća je 2021. proglasilo nepoželjnim u tom gradu Handea, ali i književnika Muharema Bazdulja i režisera Emira Kusturicu.
Gradsko vijeće Goražda 2021. je, takođe, deklaracijom, proglasilo personom non grata ratnog komandanta 43. Drinske udarne brigade tzv. Armije BiH Amira Reku, koji je 1992. godine spasio više od 40 srpskih civila u selu Bučje. U Deklaraciji, koju je usvojila većina odbornika, istaknuto je da se Reko proglašava nepoželjnim zbog “iznošenja neistina, te bacanja ljage u medijskim istupima na istinske branioce ovog prostora, a samim tim i nanošenja nesagledive štete braniocima”.
Član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, izjavio je u junu 2021. da poslanici Skupštine Crne Gore, koji su glasali za Rezoluciju o Srebrenici, nisu dobrošli u Republiku Srpsku. Na taj način, Dodik je nezvanično, bez odluke institucije, te poslanike proglasio presonama non grata u RS.
Slično se desilo i ranije, kada je ambasadorka SAD u BiH bila Morin Kormak. Dodik je Kormak proglasio nepoželjnom u Republici Srpskoj, ali je ona ipak dolazila u RS. Pamti se scena sa obilježavanje godišnjice genocida u Jasenovcu i Donjoj Gradini, gdje je Dodik, prilikom pozdravljanja sa zvanicama, preskočio Kormakovu, odbivši njenu ispruženu ruku.
Prema ranijim podacima Ministarstva spoljnih poslova BiH, nepoželjnom osobom u BiH 2009. zvanično je proglašen Desiderio Ostrogon da Costa, jer se lažno predstavljao kao ambasador Gvineje Bisau. Predsjedništvo BiH takvu je odluku donijelo nakon višemjesečne istrage tokom koje je prikupljeno mnogo diskreditirajućih podataka o njemu.
Iz BiH su u maju 2013. protjerana i dvojica diplomata u ambasadi Irana u Sarajevu, Hamzeh Dolab Ahmad i Jadidi Sohrab. Tadašnji ministar bezbjednosti, Fahrudin Radončić, izjavio je da je Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH registrovala nedopuštene aktivnosti dvojice iranskih diplomata i da su se ponašali suprotno odredbama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
Radončić je kasnije, u aprilu 2020. predložio da se tadašnji pakistanski ambasador u BiH proglasi personom non grata u BiH jer je odbio da sarađuje u vraćanju ilegalnih migranata u njegovu zemlju. To se nije desilo, dok je istovremeno ambasador Muhamad Khalid Rao dobio otvorenu podršku minstarke spoljnih poslova BiH, Bisere Turković, i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Šefika Džaderovića.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je fenomen, jer je proglašen nepoželjnim u određenim mjestima u vlastitoj zemlji. Njega su personom non grata proglasile vlasti u Stocu i još nekim hrvatskim lokalnim zajednicama u FBiH, iz razloga što ga ne priznaju za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
– Budući da je Željko Komšić, drugi bošnjački član Predsjedništva BiH, u svom prvom obraćanju nakon protivustavne i nezakonite pobjede za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Hrvatima u Srednjoj Bosni poslao posebnu poruku i posvetio nam nekoliko minuta svog govora, i mi njemu posvećujemo ovo pismo i javno dajemo do znanja kako na prostore Srednje Bosne gdje žive Hrvati nije dobrodošao, ukoliko on uopće zna gdje žive Hrvati u Srednjoj Bosni jer je podršku dobio u bošnjačkim mjestima po našim opštinama – poručili su u oktobru 2018. hrvatski načelnici i predsjednici opština u 11 opština Srednjobosanskog kantona.
Istina, Komšić je kasnije boravio u nekima od tih lokalnih zajednica, ali se nije sastajao sa rukovodstvom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu