Nakon gotovo tri decenije otkako se ta država raspala ponovo su se okupili u subotu na neobičnom mjestu, podzemnom bunkeru kod hercegovačkog gradića Konjica, i tamo evocirali uspomene na dramatične “godine raspleta” jugoslavenske krize čiji su bili direktni učesnici i svjedoci.
Stipe Mesić, Milan Kučan i Raif Dizdarević tako su prvi put bili u prilici vidjeti objekt koji je u bivšoj državi tretiran kao najstroža vojna tajna.
Veliki podzemni kompleks projektovan kako bi izdržao napad atomskim bombama građen je od 1953. do 1979.
Gradnja je stajala 4,6 milijardi dolara. Više novaca uloženo je jedino u gradnju podzemnog kompleksa ratne luke Lora u Splitu za što je izdvojeno 5,7 milijardi evra. Najskuplji projekt bila je ratna zračna luka “Željava” kod Bihaća čija je izgradnja stajala više od 7 milijardi dolara.
U objektu kod Konjica koji danas služi kao prostor za izlaganje umjetničkih instalacija, a turisti ga posjećuju kako bi vidjeli “Titov bunker” bio je osiguran ratni smještaj i zaklon za 350 osoba od čega su 50 trebali biti najviši funkcioneri bivše države.
Poseban dio bunkera bio je predviđen za Tita što se da vidjeti po tračku luksuza uključujući i danas savršeno očuvane svilene tapete u njegovoj radnoj sobi.
Njegovim su odajama u subotu prošetali Stipe Mesić, bivši hrvatski predsjednik koji je bio i član posljednjeg saziva Predsjedništva SFRJ, Raif Dizdarević koji je član jugoslavenskog državnog vrha bio prije njega kao i prvi predsjednik Slovenije i prijeratni funkcioner slovenske organizacije Saveza komunista Milan Kučan. Oni su u Konjic došli na poziv organizatora “History Festa” kako bi učestvovali u panelu o kraju bivše države.
Upravo je Kučan bio taj koji je upozorio kako Europska unija danas liči na bivšu SFRJ jer ima brojne probleme na koje ne nalazi prave odgovore, a oni su eskalirali kada su zaboravljena načela na kojima je Unija utemeljena potrebi da se više nikada ne dopusti rat na evropskom kontinentu.
– Mora se odgovoriti na pitanje koji su temeljni interesi koji nas okupljaju oko EU. To je pitanje ravnopravnosti i funkcionalnosti. Ne može biti nadglasavanja država, ali o nekim se interesima mora odlučivati većinom – kazao je Kučan upozoravajući kako populisti poput Viktora Orbana, Mari Le Pen i Matea Salvinija zapravo samo rade u interesu Rusije i administracije Donalda Trampa kojima nije u interesu jaka Evropa.
Nekadašnji je slovenski predsjednik ovim riječima zapravo zaključio raspravu pod nazivom “30 godina nakon bunkera” koju je moderirao profesor iz Zagreba Dejan Jović koji je konstatovao kako pad Berlinskog zida jedino Balkanu nije donio ništa pozitivno.
– 1989. godina kao da ovaj prostor uopšte nije dotakla kao druge Evropljane – konstatovao je Jović postavljajući sagovornicima pitanje smatraju li se oni odgovornima za sve što se desilo potkraj 80-ih i početkom 90-ih godina.
– Nije se moglo učiniti više – tvrdi danas Dizdarević, a s njim je saglasan i Mesić, ali kaže kako on jednostavno nije bio u prilici nikome nametnuti svoje mišljenje iako je odmah po imenovanju za člana Predsjedništva SFRJ upozorio kako će biti i zadnji predsjednik tog tijela ako ne dođe do političkog dogovora.
Kučan je kazao kako se on osjeća odgovornim jer nije uspio druge uvjeriti argumentima da je Jugoslaviji došao kraj i da se treba dogovoriti o mirnom razlazu.
– Odgovoran sam i za dvije velike greške koje je napravila Slovenija: za ‘izbrisane državljane’ i za ‘Ljubljansku banku – bio je iskren Kučan pojašnjavajući kako su problemi koji su u samostalnoj Sloveniji nastali rezultat ocjene da u bivšoj zajedničkoj državi ništa nije valjalo. To je pojasnio “iracionalnim naglašavanjem nacionalnog elementa” upozoravajući kako je takvo ponašanje uvijek štetno.
Vraćajući se u razdoblje od prije tri decenijee Mesić je kazao kako je u Predsjedništvo SFRJ otišao sa zadaćom da se postigne dogovor o rješenju krize, ali tamo nije našao sagovornike.
Podsjetio je kako je jedan od prijedloga bio uspostava konfederacije šest država na period od tri do pet godina.
Ponovio je svoju raniju tvrdnju kako je ključni problem nastao kada su pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević u četiri oka u Karađorđevu dogovorili razgraničenje i to na štetu BiH.
– Tuđman se iz Karađorđeva vratio sav ozaren i kazao kako je sve dogovoreno – kazao je Mesić u Konjicu ponavljajući tvrdnju da je Milošević Tuđmanu nudio banovinske granice iz 1939. te Kladušu, Cazin i Bihać za koje je kazao da mu ne trebaju jer je to “turska krajina”.
Mesić je kazao i kako je Tuđmana tada upozorio da BiH odnosno Alija Izetbegović na to sigurno neće mirno gledati na što mu je pokojni hrvatski predsjendik uzvratio kako “Alija nema što reći ako se hrvatske i srpske škare slože”.
(TV N1)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu