Geopolitička situacija joj ne ide u prilog, a ne može, naravno, da se preseli na povoljniju lokaciju niti promijeni činjenicu da s Rusijom dijeli granicu dugu 1.300 kilometara.
Upravo zato zvanični Helsinki ne čeka da problemi eskaliraju, već se priprema za najgori scenario. Finska, koja je bila neutralna zemlja od Drugog svjetskog rata, pridružila se NATO u aprilu 2023. godine i ozbiljno se posvetila pripremi građana i vojske za mogući ruski napad.
– Međutim, prijetnja koja visi u vazduhu nije nužno dobra za ekonomiju Finske – primijećuje Elizabet Bro, stručnjakinja iz Atlantskog savjeta, međunarodne organizacije sa sjedištem u Vašingtonu koja se bavi globalnim izazovima.
Finska će morati dodatno da se potrudi kako bi zadržala interes investitora i izbjegla negativne posljedice po svoju privredu koje geopolitičke prijetnje već sada imaju.
Upravo tu, ističe Bro, leži problem za Finsku, uprkos svim preventivnim mjerama i sveobuhvatnim pripremama. Tu se kriju i lekcije za druge zemlje.
Priprema za neizvjesnu budućnost
Šta će se dogoditi, niko ne može sa sigurnošću reći. Ipak, Finska svojim primjerom pokazuje kako pametne i promišljene zemlje treba da se postave u trenucima geopolitičke krize. U članku za “Politico”, Bro piše da Finska mora javno govoriti o prijetnjama sa kojima se suočava i upozoravati svijet na moguće turbulencije. Takođe, mora koristiti sve resurse kako bi se pripremila za najgori scenario, što je već djelimično učinila.
Finska ima obavezni vojni rok za muškarce, što joj omogućava stalnu obuku novih vojnih kadrova. Sa populacijom od 5,6 miliona stanovnika, raspolaže sa 280.000 vojnika i 900.000 obučenih rezervista. Modernizuje svoju vojsku nabavkom nove opreme. Vojne baze i strateški objekti često su smješteni duboko pod zemljom, sa složenom mrežom tunela ispod Helsinkija, nalik švajcarskom siru. Njihova Nacionalna agencija za hitnu opskrbu posjeduje strateške rezerve ključnih resursa, uključujući žitarice i gorivo, koje mogu zadovoljiti potrebe zemlje za šest mjeseci.
Ekonomski otpor na pritiske
Međutim, Finska se suočava sa strahom investitora i trenutno traži način da učini svoju privredu otpornom, kao što je to uspjela sa stanovništvom i vojskom. Bro predlaže da se ugleda na Švedsku tokom Hladnog rata, koja je u ratnu pripravnost uključila cijeli ekonomski sektor.
Švedska je tada identifikovala oko 11.000 kompanija kao „ključne“ za ekonomiju zemlje. Vlada je sa tim preduzećima održavala posebne odnose, omogućavajući im rad čak i u slučaju invazije. Poruka je bila jasna: “možete imati ogromnu vojsku, ali naše društvo i ekonomija će nastaviti da funkcionišu uprkos svemu”, prenosi Blic.
„- o je bila snažna poruka i djelovala je. Švedska ekonomija je, uprkos sovjetskoj pretnji, nastavila da funkcioniše. Čak je i rasla – zaključuje Bro.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu