Kada će se, a prije svega, da li će se to desiti, to je već druga stvar, piše Blic.
U trenutku kada se činilo da je EU uglavnom nemoćni posmatrač u potencijalno razornom sukobu u svom susjedstvu, čini se da je Francuska, na čelu sa Emanuelom Makronom jedina evropska zemlja spremna i sposobna da igra konkretnu ulogu.
Iran kaže da je pozvao Francusku da pomogne u istrazi nesreće leta 752 “Ukraine International Airlines”, koji je pao ubrzo nakon poletanja sa aerodroma u Teheranu u utorak uveče, usmrtivši svih 176 ljudi na brodu.
Nakon odlučnog negiranja, Iran je ipak priznao da je slučajno oborio avion dok je gađao iračku bazu sa američkom vojskom.
Međutim, Francuska je igrala na sigurno i dok su SAD, Kanada i Velika Britanija odmah optužile Iran, Pariz je rekao da će ponuditi svoju tehničku ekspertizu prilikom istrage pada, uzdržavši se od govora o uzroku tragedije.
Bitno je i to što će crne kutije ukrajinskog putničkog avio nabiti poslate upravo u Francusku na dekodiranje.
Osim što je pokazala diplomatsku osjetljivost, Francuska radi, zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom i Njemačkom, na očuvanju iranskog nuklearnog sporazuma takozvanom Zajedničkom sveobuhvatnom planu djelovanja.
Američki predsjednik Donald Tramp u srijedu je ponovo zatražio da tri evropska učesnika napuste sporazum. U jeku ubistva Sulejmanija, Teheran je rekao da se više neće pridržavati dijelova sporazuma, iako još podvrgava inspekciji svoja nuklearna postrojenja. Uprkos diplomatskoj složenosti, francuski zvaničnici tvrde da je Makron u jedinstvenom položaju u kojem će moći da dovede do deeskalacije na koju zapadni saveznici pozivaju.
On ima radne odnose s Trampom i iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem, kao i vjerodostojnost zbog iznošenja okvira za prošireni sporazum o Iranu u septembru 2017. godine, koji uključuje ograničavanje iranskog programa balističkih raketa, koji je zemlja iskoristila za odmazdu protiv SAD u utorak.
Sa više od 1.000 vojnika na terenu, Francuska predstavlja i najveće evropsko vojno prisustvo (zajedno sa Ujedinjenom Kraljevinom) unutar koalicije u Iraku i Siriji protiv takozvane Islamske države. A misija za pomorsku bezbijednost koju sastavlja sada bi trebalo da bude operativna u februaru, izjavio je visoki zvaničnik ministarstva odbrane. Francuska fregata je već u zoni. Očekuje se da bi ovog mjeseca njoj trebalo da se pridruži holandski, a na jesen danski brod.
– Mi smo ovdje i ostajemo. Stajali smo na tlu, a naše snage ostajale su na licu mjesta i onda kada su bile izložene riziku u bazama gdje su stacionirane zajedno sa Amerikancima – rekao je zvaničnik francuskog ministarstva odbrane, pozivajući se na rizik koji predstavljaju iranske rakete.
Njemačka, nasuprot tome, ne učestvuje u pomorskoj misiji, a i povukla je četvrtinu svojih trupa raspoređenih u Iraku nakon ubistva Sulejmanija
I Makron i francuski ministar odbrane Iv Le Drijan razgovarali su sa dvadesetak lidera otkako su Sjedinjene Države ubile Sulejmanija. Među njima su Tramp, Rohani, kao i ruski predsjednik Vladimir Putin, saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman i irački predsjednik Barham Saleh.
Ali pored sve te diplomatije, francuski predsjednik se suočava s teškim izgledima da djeluje kao sudija u sukobu. Zvaničnici još imaju na umu prošli septembar, kada se Makron približio više nego iko prije organizovanju prvog sastanka predsjednika SAD i Irana u četiri decenije, ali nije uspio da pređe posljednju prepreku.
Tada dvije strane nisu mogle da se dogovore o tome da li treba da američke sankcije budu ukinute prije ili nakon sastanka, ali Tramp i Rohani su se svaki zasebno složili sa dokumentom u četiri tačke koji je Makron sastavio. Dokument je uključivao ukidanje svih američkih sankcija; da Iran nikada ne nabavi nuklearno oružje; poštovanje nuklearnog sporazuma; i suzdržavanje od regionalnih destabilišućih aktivnosti.
– Ko još danas može da izvrši deeskalaciju? Makron može, ali neće potrošiti svoj politički kapital ako ga niko ne želi – rekao je visoki francuski diplomatski zvaničnik za Politiko.
Uprkos hlađenju tenzija od iranskog kontranapada, možda još nije došlo vrijeme za francusku intervenciju.
– Diplomatija je zadržavanje otvorenih kanala, radimo ono što moramo – dodao je visoki zvaničnik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu