Ćurić je nakon sastanka, kome je prisustvovao i izvršni direktor Saveza opština i grada istočne Hercegovine Luka Petrović, rekao da će Trebinje i ostale lokalne zajednice iz Hercegovine, dati svoje mišljenje i prijedlog najbolje trase, koja treba da spoji BiH sa budućim autoputem sa Hrvatskom i Italijom, odnosno sa Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom.
Važno je da imamo jedinstven stav po ovom pitanju, jer je ovo veoma značajan projekat za budućnost ove regije – naveo je Ćurić.
On je istakao da ponuđene dionice prolaze kroz Popovo polje, preko Trebinjskih brda i Zubaca.
Ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mitrović rekao je da je postignut dogovor da se do kraja 2020. godine usaglasi trasa, a da je za to, osim RS neophodna i saglasnost Federacije BiH, Hrvatske i Crne Gore.
– Vjerujem da možemo postići dogovor. Federacija će finansirati svoj dio trase, a Srpska svoju dionicu. Preduslov za finansiranje je usaglašenje buduće trase – naveo je on.
Jadransko-jonski put kroz BiH i RS počinje u Počitelju kod Mostara, a završava u Aranđelovu kod Trebinja, na granici sa Crnom Gorom.
Plansko-projektnom dokumentacijom Jadransko-jonske magistrale predviđeno je da njena dužina kroz Federaciju BiH i Republiku Srpsku bude oko 110 kilometara.
Jadransko-jonski autoput je dio istoimenog koridora dužine oko hilajdu i 100 kilometara , koji prolazi kroz sedam zemalja, Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu