„Banjalučanke“ su bile jedini predstavnik Republike Srpske i BiH na ovom najvećem i najznačajnijem svjetskom horskom takmičenju, u Južnoafričkoj Republici, u gradu Cvane. Zlatnu medalju osvojile su u kategoriji tradicionalne muzike „a capella“, u okviru najvišeg ranga takmičenja „Championship Competition“.
To je ujedno bilo i peto uzastopno učešće „Banjalučanki“ na horskoj Olimpijadi, nakon dva olimpijska srebra sa horskih olimpijada u Kini i SAD, te dva olimpijska zlata u Rigi i Sočiju. Sa zlatom iz Afrike, ističe Matović, hor je potvrdio višegodišnju rezultatsku konstantu ansambla, te dodatno učvrstio svoje mjesto na zvaničnoj rang listi 50 najboljih kamernih horova svijeta Svjetske horske asocijacije „Musica Mundi“.
– Veliki rad, trud i odricanje potrebni su da se dođe do velikog rezultata, ali još je teže održati kontinuitet u postizanju vrhunskih umjetničkih dometa i održati tu rezultatsku konstantu. U tom smislu ponosan sam na Ženski kamerni hor „Banjalučanke“ koji već punih 10 godina uzastopno ostvaruje značajne rezultate na etabliranim svjetskim horskim takmičenjima – ističe Matović.
U „Banjalučankama“ ste imali smjenu generacija. Niste imali puno vremena za pripremu, a ostvarili ste sjajan rezultat. Kakvi su planovi za dalje?
– Smjena generacija predstavlja nešto što je neminovnost i dio svakog horskog ansambla. Mi smo se mjesecima veoma predano spremali za Olimpijadu i pred sam odlazak, kao umjetnički rukovodilac znao sam da je ansambl spreman za takmičenje. Međutim, muzika je vremenska umjetnost i konkretno izvođenje bilo koje kompozicije je uvijek „stvar trenutka“, pa ne možete baš predvidjeti kako će se u tom momentu snaći i oni koji nemaju takmičarsko iskustvo. Na kraju, sve se završilo na najljepši mogući način i sanjamo još jedan zlatni san.
Kao kompozitor neumorno radite i na autorskim djelima. Šta novo možemo očekivati?
– Nakon malog fokusa na stvaralaštvo za djecu i velikog uspjeha muzike i tekstova za predstavu „Nismo svi letači“, u produkciji Dječijeg pozorišta RS, vraćam se u vode umjetničke muzike i nastavljam rad na komponovanju novog vokalno – instrumentalnog djela „Iščekivanje“, za soliste, hor i kamerni orkestar, koje ima neobičan tekstualni predložak inspirisan mitologijom starih Slavena. Krajem godine trebao bi biti objavljen i kompakt disk „Odjeci“ sa mojim najznačajnijim kompozicijama za mješoviti, ženski i dječiji hor uz prateće notografsko izdanje.
Mnogi Banjalučani su bili „u strahu“ da ćete zbog obaveza, koje imate kao direktor Banskog dvora zapustiti umjetničku djelatnost, odnosno komponovanje i hor „Banjalučanke“, te da nećete moći stići i jedno i drugo. Ali, jeste!
– Svako ko me iole poznaje vrlo dobro zna da sam nepopravljivi radoholičar, posvećenik i zanesenjak, te da se maksimalno dajem i predajem onom što radim, jer jednostavno ne znam i ne umijem drugačije. Moj radni dan traje sve dok ne završim ono što sam zamislio, tako da se on često nastavi i u „radnu noć“. Uprkos tome, neopisiv je osjećaj kad vam se taj veliki uloženi trud, ljubav i znanje vrate na najljepši mogući način – bilo kroz nagrade hora na takmičenju, bilo kroz pohvale za neku kompoziciju ili kroz pozitivne reakcije posjetilaca Banskog dvora. I da se razumijemo, umoran jesam ali još uvijek mogu da podnesem ovaj tempo, pa dok izdržim.
Od kako ste direktor Banskog dvora, hvale vas i izvođači i posjetioci, jer polako, ali sigurno, vraćate stari sjaj ovoj ustanovi. Kako gledate na to?
– Kao dijete ovog grada i kao neko ko je praktično odrastao u nekadašnjem banjalučkom Domu kulture, svoju ulogu u Banskom dvoru istinski doživljavam kao svojevrsnu misiju i ponosan sam na sve ono što je urađeno u prethodnih godinu i po dana koliko sam na čelu ustanove. Banski dvor se kroz višemjesečno obilježavanje vratio nekadašnjoj praksi organizovanja reprezentativnih kulturnih sadržaja u vlastitoj produkciji, pokrenuo je dvije nove scene za kulturne namjene na otvorenom („Art dvorište“ i „Art terasu“) i nakon dugo vremena ponovo se nametnuo kao istinsko kulturno žarište i mjesto gdje se gotovo svakodnevno može uživati u nekom kulturnom sadržaju. Veliku podrška i razumijevanje Grada Banjaluka za novi koncept rada ustanove su nam svakako „vjetar u leđa“, a zahvaljujući podršci Vlade RS dočekali smo i početak radova na sanaciji kompletne zgrade Banskog dvora što je jedan od osnovnih preduslova da ustanova zaživi u svom punom kapacitetu.
Stalno težim ka savršenstvu
Čemu težite kao umjetnik?
– Moj veliki problem je što nikad i ni sa čim nisam u potpunosti zadovoljan i stalno težim ka nečemu boljem, savršenijem, uzvišenijem što baš i nije dobro, jer mi se čini da ću provesti život u takmičenju sa samim sobom – rekao je Mladen Matović.
Kratka Biografija
Mladen Matović, muzički pedagog, horski dirigent i kompozitor, rođen je 15. januara 1980. godine na Svjetski dan vozača i automehaničara (a nije vozač).
Docent je Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci. Autor je više naučnih i stručnih radova iz oblasti Metodike opšteg muzičkog obrazovanja, te recenzent, autor i koautor više publikacija i osnovnoškolskih udžbenika muzičke kulture u Republici Srpskoj. Zvanični je predstavnik Republike Srpske i BiH u Svjetskom horskom savjetu (World Choir Council) koji okuplja kompozitore i dirigente iz 83 zemlje i vršilac dužnosti predsjednika Asocijacije kompozitora i muzičkih stvaralaca.
Autor je više od 300 naslova umjetničke, primjenjene, popularne, kao i muzike za djecu. Od 2004. godine dirigent je ženskog kamernog hora “Banjalučanke”. Do sada je kao kompozitor i dirigent učestvovao na 60 muzičkih festivala u zemlji i inostranstvu (Austrija, NR Kina, Holandija, SAD, Malta, Bugarska, Španija, Poljska, Bjelorusija, Grčka, Italija, Rumunija, Nemačka, Mađarska, Grčka, Rusija , Južnoafrička Republika, Letonija…) osvojivši ukupno 53 nagrada i više društvenih priznanja. Autor je zvanične himne Republike Srpske „MOJA REPUBLIKA“, UNICEF-ove mirovne pjesme „DONA NOBIS PACEM“ i prvog mjuzikla za djecu u RS „Petar Pan“. Jedan je od utemeljivača i voditelj projekta festivala dječijeg muzičkog stvaralaštva „MALI KOMPOZITOR“, jedinog dječijeg festivala sa uporištem u zvaničnom Nastavnom planu i programu za osnovnu školu. Od 2017. godine na čelu je JU Banski dvor – Kulturni centar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu