Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Mladen Matović: Ovo je bila ISTORIJSKA GODINA za Banski dvor

Kultura
Autor:

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Mladen Matović

U programskom i sadržajnom smislu, neskromno mogu da kažem da je 2018. godina zaista bila istorijska za Banski dvor, kaže za Srpskainfo Mladen Matović, direktor KC Banski dvor u Banjaluci.

U ovoj godini, prema njegovim riječima, pokrenuta su čak tri festivala i organizovano više od stotinu reprezentativnih (muzičkih, književnih, likovnih) programskih sadržaja u produkciji KC Banski dvor.

– Nakon prošlogodišnjeg otvaranja „Art dvorišta“, Banski dvor je u maju ove godine otvorio i „Art terasu“, još jednu kamernu scenu za kulturne namjene na otvorenom, a ponovo smo bili jedna od rijetkih ustanova kulture koja nije pravila ljetnu pauzu. Na ovim scenama je tokom ljeta organizovano 20 raznovrsnih kulturnih sadržaja. Posebno sam ponosan na odjeke Internacionalnog muzičkog festivala „Jesenja sonata“ i Festivala džez muzike „Intime Jazz Fest“, koji su ustanovljeni s namjerom da postanu tradicionalne manifestacije Banskog dvora. U partnerstvu sa Udruženjem za promociju i popularizaciju književnosti „Imperativ“, u Banskom dvoru je uspješno održan i prvi festival književnosti „Imperativ“. Naši sugrađani, ali nerijetko i posjetioci iz drugih gradova u okruženju, u Banskom dvoru su u ovoj godini, između ostalog, mogli da vide i čuju maestra Stefana Milenkovića, pijanistkinju Ritu Kinku, čuveni ansambl „Renesans“, Jovana Maljokovića i njegov „Balkan Salsa Bend“, Gabi Novak, Asim Sarvana, Zdenku Kovačiček, džez pijaniste Bojana Zulfikarpašića, Matiju Dedića i Vasila Hadžimanova, Dimitrija Vasiljevića, soprana Dunju Simić, pijanistu Arsena Čarkića, čuvenog italijanskog tenora Roberta Virđilija, te brojne druge domaće i internacionalne muzičke umjetnike i ansamble koje je ovdje nemoguće pobrojati – kaže Matović.

Održane su i izložbe značajnih umjetnika, te ustanovljena nagrada za najbolje studente AU UNIBL.

Od velikog broja izložbi u našoj produkciji u ovoj godini, posebno želim izdvojiti postavke „Broadcast Yourself“ renomiranog likovnog umjetnika Vladislava Šćepanovića i izložbu „Progon“ Miloša Šobajića, jednog od najznačajnijih srpskih umjetnika današnjice. Banski dvor je u ovoj godini inicirao i ustanovio dodjelu nagrade Plaketa Banskog dvora, za najbolje studente završnih godina Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, te proglasio prve laureate koji su održali svoje samostalne izložbe i koncerte u našoj ustanovi. Cilj uspostavljanja ove nagrada je afirmacija i promocija mladih i talentovanih umjetnika iz Banjaluke i Republike Srpske. Želim da naglasim da je Grad Banjaluka maksimalno stao uz novi koncept rada Banskog dvora, koji se od prošle godine vratio nekadašnjoj praksi organizovanja visoko kvalitetnih programa u vlastitoj organizaciji.

Da li smatrate da ste ovim potezom povećali očekivanja publike za narednu godinu?

Mene najviše od svega raduje činjenica da smo u Banski dvor vratili publiku svih generacija, a posebno bih istakao maksimalnu posjećenost svih događaja u našoj produkciji. To znači da Banjaluka itekako ima publiku željnu kulturnih događaja i neophodno im je, prije, svega ponuditi kvalitetan sadržaj, te istovremeno jednako kvalitetno raditi na promociji kulturne ponude ustanove i programa koji se priređuje. I u narednoj godini planiramo da nastavimo istim tempom apostrofirajući kvalitet kao prvi i osnovni kriterijum kad su u pitanju događaji u organizaciji Banskog dvora.

Od ove godine se radi i na obnovi fasade. Kada će biti završeni radovi i šta još namjeravate?

Foto Grad Banjaluka

Više puta sam naglasio da je prvi i osnovni preduslov da Banski dvor zaživi u svom punom kapacitetu upravo temeljna sanacija zgrade. U tom smislu srećan sam što se paralelno uz programsku obnovu dešava i građevinska obnova naše ustanove. Sve procedure i poslove u vezi sa sanacijom Banskog dvora u potpunosti sprovodi Grad Banjaluka. Želim da iskoristim i ovu priliku da se još jednom zahvalim Vladi Republike Srpske, koja je obezbijedila potrebna sredstva za sanaciju krova, fasade i stolarije Banskog dvora, te Gradu koji je prepoznao potrebu i značaj sanacije naše ustanove.

Vi ste i dirigent hora „Banjalučanke“. Kakvi su planovi za narednu godinu?

Foto: privatna arhiva

Nakon izuzetno uspješne koncertno-takmičarske sezone Ženskog kamernog hora „Banjalučanke“ i osvajanja trećeg uzastopnog olimpijskog zlata na Svjetskoj horskoj Olimpijadi u Južnoafričkoj Republici, hor se intenzivno priprema za predstojeću sezonu, kada namjeravamo da održimo seriju koncerata u Republici Srpskoj i regionu. Radimo na obnovi repertoara i u junu planiramo ponovo organizovati gala koncert ansambla na tvrđavi Kastel. Prvi naredni međunarodni izazov očekuje nas već početkom maja, kada će hor uzeti učešće na prestižnom Internacionalnom horskom takmičenju u Peruđi, koje će se održati u organizaciji Svjetske horske asocijacije Musica Mundi.

Takmičim se sa sobom

Šta još niste profesionalno ostvarili, a voljeli biste?

Ovo je veoma teško pitanje za čovjeka koji se čitav život takmiči sa samim sobom. Osoba sam koja je rijetko kad u potpunosti zadovoljna i šta god uradio, postigao ili ostvario, uvijek strijemim ka nečem još boljem, savršenijem i uzvišenijem. To, naravno, i nije baš najbolje za mene, ali tako trenutno stoje stvari. Čini mi se da ćemo se gospodin Mladen Matović i ja još dugo godina nadmetati, a vrijeme će pokazati šta će se još iz toga izroditi.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO