Iako su tek tri mjeseca u foteljama članova Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić u više navrata su pokazali da se oko mnogo pitanja ne slažu, te da potezanja veta, odvojena putovanja i neusaglašeni javni istupi prilikom službenih posjeta drugim zemljama, možemo očekivati i u naredne četiri godine.
Najviše „varnica“ u protekla tri mjeseca bilo je na relaciji Cvijanovićeva – Bećirović, a posljednji u nizu je oko Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.
Prve varnice
Bećirović je, naime, u ime Predsjedništva BiH poslao saopštenje za javnost u kojem je navedeno da je “kolektivni šef države donio zaključak o slanju medicinskog tima Oružanih snaga BiH u Tursku radi pružanja pomoći nakon zemljotresa”.
Problem je, međutim, nastao jer saopštenje nije usaglašeno sa sva tri kabineta Predsjedništva BiH, kao što praksa nalaže.
Nakon toga, Cvijanovićeva je uputila inicijativu za ukidanje Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH. U inicijativi je navedeno da bez prethodnog usaglašavanja nije moguće da bilo koji član Predsjedništva iznosi stavove niti informacije u ime institucije Predsjedništva.
I nije ovo jedini sukob u Predsjedništvu BiH. Prve varnice počele su sijevati samo mjesec dana od preuzimanja funkcija članova Predsjedništva kada je ambasador BiH pri UN, Sven Alkalaj, održao govor pred Savjetom bezbjednosti gdje je razmatran izvještaj o radu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale.
Cvijanovićeva je njegov govor ocijenila kao “neprihvatljivim i manipulativnim”, dok su Bećirović i Komšić bili saglasni s tim govorom.
Sukob za sukobom
Ubrzo nakon ovoga, Bećirović je ponovo naljutio Cvijanovićevu kada je najavio apelaciju Ustavnom sudu BiH povodom stavljanja na dnevni red Narodne skupštine Republike Srpske prijedloga Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
I tu nije kraj.
Bećirović je 16. januara ove godine na sastanku s generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom u Briselu najavio intenzivniji put BiH u NATO, što je ponovo razljutilo Cvijanovićevu, koja je poručila da je on govorio u svoje ime, a ne u ime BiH.
Bećirović je izazvao negodovanje i nekoliko dana kasnije kada je objelodanio listu ambasadora koje namjerava da predloži, a među kojima su bila imena Zlatka Lagumdžije i Damira Arnauta.
Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, odmah mu je odgovorio da Lagumdžija i Arnaut neće dobiti podršku SNSD, pa samim tim ni Cvijanovićeve.
Da li su ovi dosadašnji „sukobi“ jasan pokazatelj prilika u Predsjedništvu BiH u naredne četiri godine i može li kolektivni šef države da funkcioniše sinhronizovano i sa usaglašenim stavovima?
Stranka važnija od naroda
Politički analitičar Ibrahim Prohić ističe da to teoretski jeste moguće, ali da tako nešto ne treba očekivati u skorijoj budućnosti.
On podsjeća da je unazad tri decenije bilo slučajeva da su tri člana Predsjedništva dobro sarađivala i nisu se međusobno prepucavali i blokirali.
– Dakle, to nije nemoguće, ali ne vjeruje da ćemo to gledati i u ovom sazivu. Ovdje se ne radi o ideološkom konfliktu već o različitim interesima. Onog momenta kada članovi Predsjedništva budu spremni na kompromise i kada ne budu išli s maksimalističkim zahtjevima jedni prema drugima, možemo očekivati bolju situaciju – ističe Prohić za Srpskainfo.
Međutim, kako dodaje on, za BiH koja ima toliko unutrašnjih protivrječnosti ne mogu se realno očekivati druga rješenja, odnosno pomaci u pozitivnom smislu kada je u pitanje funkcionisanje Predsjedništva BiH.
Prohić kaže da članovi Predsjedništva nisu pojedinačni akteri niti su reprezenti naroda već određenih političkih stranaka.
– Uostalom, kao što je i spoljna politika BiH svih ovih godina samo izraz unutrašnje protivrječnosti na domaćem planu, takav je i odnos među članovima Predsjedništva. Tamo gdje nemate konzistentnu unutrašnju politiku ne možete imati efikasnu ni spoljnu politiku – stava je Prohić.
Dodaje da članovi Predsjedništva predstavljaju određene politike i osobe koje stoje iza njih.
Bez harmonikaša
Prohić ističe da je jedina razlika u tome što Bećirović i Komšić imaju malo veći obim autonomnosti u odnosu na Cvijanovićevu, koja „govori ono što joj Dodik kaže“.
– Cvijanovićeva ima drugi stil u odnosu na svog partijskog šefa Dodika, ali nema autonomnost koju bi trebalo da ima. Ona će govoriti ono što Dodik želi, samo što će to reći na drugačiji način. Dakle, ne uz tambure i harmonikaše nego sa više stila – tvrdi Prohić.
Navodi da je Komšić apsolutni gospodar u svojoj stranci, pa s te strane nema nikakvih smetnji, ali da kod njegove autonomnosti, ipak, treba staviti upitnik.
Prohić pojašnjava da je Komšić zapravo populista, a ne državnik.
– On govori ono što Bošnjaci vole da čuju, a ne ono što je u interesu države BiH. On će reći Vojislavu Koštunici svojevremeno „makni prste od BiH, inače ćeš dobiti po prstima“, i to bošnjačkom uhu godi, ali od toga BiH nema nikakve koristi. S druge strane, upitnik kod njegove autonomnosti stavljam i iz razloga jer postoje vrlo utemeljene sumnje u podložnosti Komšića Bakiru Izetbegoviću, odnosno njegovog DF-a stranci SDA – kaže Prohić.
Dodaje da, za razliku od Komšića i Cvijanovićeve, Bećirović možda ima najveću autonomiju, jer je najjače lice u svojoj stranci i nikome ne odgovara za svoje postupke.
Nepomirljivi koncepti
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su prilično naivni bili oni koji su iskazivali optimizam u pogledu funkcionisanja nove vlasti u BiH.
Smatra da ćemo i u naredne četiri godine, kao i do sada, gledati kako članovi Predsjedništva sjede zajedno na sjednicama, a onda izađu s pričama koje su nepomirljive.
– Jednostavno, ovdje je riječ o konceptološkim različitim pogledima na funkcionisanje BiH. Ti različiti pogledi i dovode do ovih trvenja. To su pogledi koji su potpuno isključivi. Imamo tri nepomirljiva politička koncepta. Jedan od njih je da je Srpska država, drugi je da je BiH država koja ne prihvata postojanje entiteta, a treći koncept insistira na poništavanju pristupa nelegitimnog predstavljanja Hrvata u BiH – pojašnjava Topićeva.
Kada sve te konceptološke razlike, kako dodaje ona, sastavite u jedno tročlano tijelo onda „perje leti na sve strane“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu