Dodik je proteklih mjeseci u nekoliko navrata izjavio da će se, na osnovu iskustva drugih zemalja, zalagati da se u RS kreira takvo okruženje koje će dovesti do toga da za pola godine prosječna plata poraste na 500 evra, a u narednih godinu dana na 1.000 evra.
Treba da nam bude cilj da što prije dostignemo prosječnu platu od 1.000 evra. Ako hoćemo da sačuvamo stanovništvo, mi moramo brzo djelovati i to mora da bude vidljivo. Pokušaću da kreiram i predložim neke mjere ekonomske politike koje će da zaštite domaću proizvodnju – izjavio je Dodik.
Ekonomski analitičar Slaviša Raković ističe da je prosječna plata od 500 evra veća realnost od one od 1.000 evra, ali da ni jedna ni druga nisu nemoguće.
– Mogu se povući administrativni potezi, pa da tako nešto bude izvodljivo, ali nakon toga dolazi pitanje održivosti – ističe Raković.
Dodaje da i dalje nemamo uređeni sistem plata, niti se o tome vodi dijalog. Takođe, kako ističe Raković, nemamo ni ono što dosta zemalja na Zapadu ima, a to su određeni minimumi za određene vrste stručne spreme.
– Sve su to stvari koje je potrebno urediti kako bi se imalo realnog prostora za rast plata. Naravno da se može administrativno urediti da plate rastu, samo je pitanje ko će to podnijeti, odnosno da li je privreda sposobna da to iznese – smatra Raković.
On ističe da u privredi vjerovatno ima prostora za određeni rast plata, ali da s druge strane, kada je u pitanju administracija javnog sektora, realno nema mnogo prostora za njihov rast.
– Znamo da plate u javnom i finansijskom sektoru ustvari oblikuje ono što zovemo prosječna plata u statistici. Međutim, mislim da realno u ovom momentu nisu moguća neka velika povećanja u javnom sektoru. Svjedoci smo da je 2008. došlo do povećanja plata od nekih 40 odsto u javnom sektoru i da poslije toga plate više praktično nisu rasle sve do danas. Znači, uzmete veliki zalogaj i onda više nemate nikakvu dinamiku, već samo budžetske probleme. Trebamo se paziti da se takva sudbina ne ponovi – zaključuje naš sagovornik.
Slično mišljenje dijeli i ekonomski analitičar Zoran Pavlović, koji kaže da je povećanje prosječne plate na 1.000 evra proces koji traži vrijeme.
– To je proces i ko god pokuša da ga definiše, a da prethodno nije stvorio uslove, to je kao kada hoćete da kažete “tvoje dijete će biti genijalac kada završi 12 godina studija”, a ono se još nije ni rodilo – ilustruje Pavlović.
Kada bi se već danas krenulo u realizaciju tih planova, kako ističe Pavlović, nije realno očekivati da će se za godinu dana stvoriti uslovi da to bude održivo.
– Taj zadani cilj bi se mogao ostvariti samo kada bi pronašli mnogo nafte, pa da ona bude predmet našeg bogaćenja kao društva. Suština je da 50 odsto realnog sektora isplaćuje svojim radnicima platu u iznosu od 500 KM, što je zakonski minimum ili minimalac. Iz toga je jasno da država prvo mora stvoriti preduslove da firme, kompanije, proizvođači, treba da imaju beneficije od kojih će zaraditi više, kako bi onda od te zarade mogli da povećaju plate za radnike – ističe Pavlović.
Dodaje da je suština cijele priče da država mora pojeftiniti jer je preskupa, te da je nametnula prevelika opterećenja.
Poslodavci iz RS saglasni su da je povećanje plata neminovnost, prije svega zbog odlaska radne snage, odnosno nedostatka radnika.
Oni su najavili da je sasvim realno da u skorije vrijeme prosječna plata sa sadašnjih 880 KM bude povećana na 1.000 KM. Da bi se to desilo, kako su kazali, najvažnije je smanjenje poreskog opterećanja na rad.
Iz Unije udruženja poslodavaca RS su saopštili da se moraju smanjiti porezi i doprinosi na platu, te da oni budu kao do 2009. godine – 52 odsto na neto platu.
Ne pomaže ni samostalnost CB BiH
Ekonomski analitičar Slaviša Raković kaže da se zagovornici teze da Centralna banka BiH počne samostalno voditi monetarnu politiku varaju ako misle da bi to donijelo više novca.
– Količina deviznih rezervi BiH ustvari pokriva emitovani novac u zemlji. Ono što bi bilo eventualno razlika da krenemo unutar nekih gibanja kursa od 2,5 do tri odsto, koliko nam naš status koji smo potpisali sa EU omogućava u vođenju nezavisne politike, pitanje je kolike bi efekte proizveli i da li bi to imalo neku stvarnu materijalnost – ističe Raković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu